ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Saborski zastupnici HDZ-a, po struci prosvjetni radnici, zauzeli su se u razgovoru s čelnicima pet školskih sindikata, za poboljšanje statusa i materijalnog položaja prosvjetnih djelatnika. Zastupnici
vladajuće stranke borit će se od "idućeg državnog proračuna za bolji materijalni položaj prosvjetara", a u skladu s mogućnostima tog proračuna, rekao je Nikica Valentić, potpredsjednik HDZ-a zadužen za odnose sa sindikatima.
ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Saborski zastupnici HDZ-a, po struci
prosvjetni radnici, zauzeli su se u razgovoru s čelnicima pet
školskih sindikata, za poboljšanje statusa i materijalnog položaja
prosvjetnih djelatnika. Zastupnici vladajuće stranke borit će se
od "idućeg državnog proračuna za bolji materijalni položaj
prosvjetara", a u skladu s mogućnostima tog proračuna, rekao je
Nikica Valentić, potpredsjednik HDZ-a zadužen za odnose sa
sindikatima. #L#
Kroz nekoliko godina plaće u prosvjeti bit će takve da ih se nećemo
stidjeti, rekao je Valentić.
Osvrnuo se i na zahtjev za isplatom "prosvjetnice" svim profesorima
i nastavnicima. "Mislim da će Vlada za to imati sluha, u skladu sa
mogućnostima i ukupnim stanjem u državi", rekao je.
Prema ocjeni sindikalnih čelnika, isplata "prosvjetnice"
(jednokratne novčane naknade) svim prosvjetarima značio bi čin
"dobre volje" vlasti na početku nove školske godine.
"U slučaju da se 2000 kuna isplati samo onima koji nisu štrajkali u
lipnju, to će značiti nagradu za nesindikalno djelovanje, kao i
zadiranje u sindikalni rad", ocjenjuje Branimir Mihalinec,
predsjednik varaždinskog Sindikata djelatnika srednjih škola i
učeničkih domova RH.
Dalimir Kuba, predsjednik SHU, zapitao je koliko se uopće može
vjerovati sustavu, kada se ne poštuju ni zaključci Hrvatskog
državnog sabora iz prosinca 1997. o potrebi selektivnog povećanja
plaća u prosvjeti.
Vesna Kanižaj, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u
srednjim školama Hrvatske, zauzela se za isplatu "prosvjetnice"
svim prosvjetarima, najavljujući kako će njezin sindikat odluku o
mogućem štrajku u srednjim školama donijeti nakon sutrašnje
sjednice Vlade. Zatražila je podršku vladajuće stranke u izmjeni
Pravilnika o normi, kako bi se radni tjedan profesora smanjio s 42
na 40 radnih sati.
Školstvo je, po njezinu mišljenju, zapušteno, a greške u tom
sustavu "vidljive su iz aviona". "Nove indoktrinacije, podobni
ravnatelji i zbornice na koljenima, trenutan je položaj školstva",
ocjenjuje Vesna Kanižaj.
Zlatko Canjuga(HDZ) drži kako je zapušteno stanje u školstvu
"ostavio netko drugi, a ne HDZ" te da se "ne može reći da vlast nije
uložila u školstvo". Zauzuzeo se za promjenu kolektivnoga ugovora u
školstvu, koji, po njegovu mišljenju, ima "čistih socijalističkih"
odredaba.
Canjuga je rekao i kako se stanje u školstvu mora sagledati realno,
u okvirima mogućnosti države koja sanira ratne štete. S tom se
tvrdnjom složio i Drago Krpina (HDZ) koji je zaključio kako je i
hrvatsko školstvo plaćalo cijenu agresije na Hrvatsku.
Na razgovorima su HDZ predstavljali i Ivan Valent, Nedjeljko
Mihanović, Željko Bujas, Hrvoje Hitrec, Ivan Hranjec i Katarina
Fuček.
Od ukupno sedam pozvanih školskih sindikata, razgovoru su se
odazvali predstavnici pet sindikata. Dva manjinska, Preporod i
splitski Sindikat zaposlenih u hrvatskom školstvu, odustali su od
razgovora, jer, kako su rekli, "ne žele probleme školstva rješavati
vaninstitucionalno".
Današnji razgovori na Trgu hrvatskih velikana nastavak su pokušaja
rješenja problema u školstvu koji, po tvrdnjama sindikata, traju od
prosinca 1997., kada dva većinska sindikata nisu potpisala
Sporazum o plaćama. Višemjesečno nezadovoljstvo sindikata
rezultiralo je organiziranjem dvotjednog štrajka u lipnju, a
kulminiralo zbog odluke Vlade, da će prosvjetari koji su radili
tijekom štrajka dobiti po 2000 kuna.
(Hina) mb db
091621 MET sep 98