LONDON, 7. rujna (Hina/Reuters) - Zemlje članice NATO-a, neodlučne ili nesposobne intervenirati kako bi zaustavile rat na Kosovu, ponovno su, kao i u BiH prije nekoliko godina, pribjegle međusobnom optuživanju koje se dugo nakon toga
odražavalo u odnosima unutar saveza.
LONDON, 7. rujna (Hina/Reuters) - Zemlje članice NATO-a, neodlučne
ili nesposobne intervenirati kako bi zaustavile rat na Kosovu,
ponovno su, kao i u BiH prije nekoliko godina, pribjegle međusobnom
optuživanju koje se dugo nakon toga odražavalo u odnosima unutar
saveza.#L#
Već drugi put ovoga desetljeća SAD i europski saveznici, unatoč
goleme vojne nadmoći, nisu uspjeli na prostoru bivše Jugoslavije
spriječiti etnički sukob koji se izrodio u krvoproliće i masovni
egzodus pučanstva. Sad se počinju prepirati oko krivnje za
neuspjeh.
Posebni američki izaslanik za Kosovo Christopher Hill, bliski
suradnik mirovnog posrednika za BiH Richarda Holbrookea, u petak je
optužio Europljane da su, zbog opsjednutosti integracijom Europske
unije, potpuno nezainteresirani za Balkan.
"Mnoge probleme na Kosovu možemo zahvaliti velikim silama koje si
nazdravljaju u ime ostvarenja jedinstvene Europe", rekao je Hill u
Washingtonu, označivši frazu 'Ujedinjena Europa' "nekom vrstom
krađe intelektualnog vlasništva".
Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel uzvratio je nakon
što su o Hillovim primjedbama raspravljali ministri vanjskih
poslova EU na sastanku u Salzburgu proteklog vikenda. Kinkel je
njegove riječi nazvao "ciničnom i snishodljivom" propovijedi
nedostojnom jednog veleposlanika.
Njemački je ministar istodobno predložio da EU odredi vlastitog
izaslanika koji bi pomogao u postizanju političkog rješenja
sedmomjesečnog sukoba, time neizravno iskazavši nepovjerenje
američkom posredniku.
Iza neuobičajeno oštrih riječi koje razmjenjuju saveznici krije se
zajednička frustracija zbog skupne nesposobnosti da se primijeni
sila, ili bar uvjerljiva prijetnja silom, i tako zaustave borbe i na
pregovore privede jugoslavenskog predsjednika Slobodana
Miloševića i vođe kosovskih Albanaca.
NATO je početkom lipnja u blizini kosovskih granica izveo zračni
slet u cilju demonstracije snage i zapadne su zemlje, a najbučnije
Velika Britanija, zaprijetile Miloševiću odlučnom vojnom akcijom
ako ne obustavi napade na civile i otpočne pregovore o autonomiji
Kosova.
Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook tada je izgovorio da
je to Miloševiću "posljednje upozorenje" i da on ne bi smio sumnjati
u odlučnost Zapada.
No od ratoborne je retorike ostala samo puka retorika, i vlade
članica NATO-a bile su praktički nijemi promatrači dok su
srbijanske snage u srpnju i kolovozu istjerivale borce
Oslobodilačke vojske Kosova iz gotovo svih njihovih uporišta, zbog
čega je broj albanskih izbjeglica porastao na više od 200 tisuća.
Visoki američki dužnosnik koji je posjetio Kosovo optužio je Srbe
za stravično kršenje ljudskih prava i masovno uništavanje u znak
odmazde u područjima borbi.
Izbjeglicama, koji su u najvećem broju ostali na Kosovu, s dolaskom
zime prijeti humanitarba kriza takvih razmjera da bi mogla ugroziti
stabilnost susjednih država Albanije i Makedonije.
No dužnosnici NATO-a priznaju da se članice saveza uspijevaju
dogovoriti tek oko slanja humanitarne pomoći i pružanja vojne
pomoći provedbi i nadgledanju mirovnog sporazuma, bude li on ikad
postignut.
"To je paradoks zapadne vojne nadmoći. SAD-u i saveznicima ne
prijeti nikakav svjetski neprijatelj, naša je vojna moć
nemjerljivo veća u odnosu na ostale, a odbojniji smo prema uporabi
sile nego ikad prije", rekao je Robert Hunter, do prošle godine
američki veleposlanik NATO-u.
"U BiH su nam trebale pune dvije godine i užas pokolja u Srebrenici
da se saveznici usuglase makar i oko ograničene uporabe sile",
rekao je.
Neke od europskih članica NATO-a zahtijevaju da mandat za vojnu
intervenciju pruži Vijeće sigurnosti UN, čime zapravo srpskoj
saveznici Rusiji omogućavaju da eventualnu akciju onemogući
vetom.
No prema navodima američkih dužnosnika, predsjednik SAD Bill
Clinton, pod sve snažnijim pritiskom afere Lewinsky i drugih
prijetnji iz Iraka i onoga što on zove "ratom protiv terorizma",
jednako je nesklon vojnoj akciji na Kosovu.
"Nije baš da Amerikanci gore od želje za akcijom na Kosovu, a da
Europljani otežu. S obje su strane Atlantskog oceana tome jednako
neskloni i nitko zapravo nije siguran u to kako bi se sila mogla
upotrijebiti da se za Kosovo postigne politička autonomija",
zaključio je jedan od diplomata NATO-a.
(Hina) dam dh
080758 MET sep 98