GS: NA JEDAN UŠTEĐENI TOLAR I DO DESET TOLARA STAMBENOG ZAJMA

ZAGREB, 7. rujna (Hina) - Prva stambena štedionica Zagrebačke banke svojim će klijentima nakon dvije godine početi odobravati stambene kredite po osnovi namjenske štednje, koju će ovih dana građani početi uplaćivati. Na svaku će se ušteđenu kunu, uvećanu za iznos državne premije, odobriti isto toliko zajma. Istodobno, banke u susjednoj Sloveniji svojim klijentima odobravaju slične stambene kredite vezane uz namjensku stambenu štednju, s razlikom da Slovenci mogu na svaki ušteđeni tolar dobiti između pet i deset tolara bančinog kredita. Uz to, maksimalni iznos zajma te vrste u Sloveniji se izračunava prema kreditnoj sposobnosti pojedinoga klijenta, dok u našoj zemlji iznosi dva milijuna kuna.#L# Takvi namjenski stambeni krediti odobreni po osnovi stambene štednje u Hrvatskoj neće imati valutnu klauzulu, a građanima je za sada jedina sigurnost u očuvanju vrijednosti štednih uloga dobiveni iznos državne premije i trenutačna niska inflacija u našoj zemlji. Naime, na ušteđene će iznose svojim klijentima Prva stambena štedionica davati fiksnu kamatu od tri posto, a ukupnoj ušteđevini i kamatama, štediše mogu pribrojiti i pripadajući iznos državne premije. Visina te premije iznosi 25 posto na godišnju ušteđenu svotu, ali s tim da je 1250 kuna najveći mogući iznos kojega građani mogu od države godišnje dobiti, ako godišnje ušede pet tisuća kuna. Ministarstvo financija RH može povećati iznose državnih premija i na taj način sačuvati vrijednost štednih uloga građana, ako eventualno dođe do veće inflacije i sl. Slovenska Nova Kreditna banka Maribor (KBM) na namjensku stambenu štednju svojim komitentima osigurava kamatu od dva posto uz obvezni dodatak temeljne kamatne stope (TOM), koja se određuje prema stopi inflacije. Naime, kako objašnjavaju pri Udruženju banaka Slovenije, zbog relativno visoke kumulativne godišnje inflacije, koja je u toj zemlji lani iznosila otprilike devet posto, tamošnje su banke obvezne redovno usklađivati svoje kamate s tom dodatnom stopom u razdoblju od najviše tri mjeseca. Koeficjent te stope izračunava se uz pomoć prosječnog rasta cijena proizvoda, a na taj su način slovenske banke osigurale svojim štedišama da putem korigiranih kamatnih stopa očuvaju realnu vrijednost štednih uloga na duži vremenski rok i bez upotrebe valutne klauzule. Jedini je nedostatak toga modela, ističu pri tome udruženju, to što klijenti nikada sa sigurnošću ne znaju koliki će im biti mjesečni obrok stambenog zajma. Hrvatski građani mogu štedeći između dvije i dvadeset godina u Prvoj štedionici Zagrebačke banke ostvariti pravo korištenja namjenskog stambenog kredita u iznosima između 20 tisuća i dva milijuna kuna uz fiksnu kamatu na otplatu kredita od šest posto. U Sloveniji banke na kreditna sredstva obračunavaju kamate između 5,5 i 6,5 posto uz dodatnu vrijednost koeficijenta temeljne kamatne stope. Slovenci nemaju kod spomenutih banaka mogućnost namjenski štediti duže od deset godina, ali zato mogu, kao kod, primjerice, Ljubljanske banke, ostvariti pravo na kredit nakon samo jedne godine štednje te vrste. Visina obroka za otplatu tih zajmova pri Novoj Kreditnoj banci Maribor (KBM) uvjetovana je tako da najmanji mogući mjesečni obrok mora biti veći od 20 tisuća tolara ili otprilike 770 kuna, dok Nova ljubljanska banka za minimalni obrok stavlja iznos od 580 kuna. Prva hrvatska stambena štedionica Zagrebačke banke pruža mogućnost minimalnog mjesečnog obroka otplate zajma u iznosu od 146,34 kune. Taj se iznos odnosi na petogodišnju mjesečnu štednju od 130 kuna, nakon koje stambeni zajam iznosi nešto više od deset tisuća kuna koliko iznose i vlastita sredstva, a kredit se otplaćuje sedam godina. Spomenute slovenske banke na ušteđevine svojih klijenata zajmu dodaju između pet i deset puta veće iznose kredita. Goran Grošinić (Hina) ggr vel 071322 MET sep 98