KAKAV ZRAK UDIŠEMO U HRVATSKOJ?

ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Hrvatska je zemlja s razmjerno čistim zrakom, a njezina metropola Zagreb umjereno onečišćen grad. Tako bar pokazuju višegodišnja mjerenja kakvoće zraka, koje provodi zagrebački Institut za medicinska istraživanja. U usporedbi s nekim drugim europskim glavnim gradovima onečišćenost zraka u Zagrebu još nije dosegnula one alarmantne vrijednosti zbog kojih Pariz, London, Budimpešta ili Madrid isključuju iz prometa sva osobna vozila u užemu gradskom središtu. #L# U Hrvatskoj se kavoća zraka mjeri u dvadesetak gradova. Onečišćenost je najveća u Rijeci, a najčistiji se zrak udiše u Gorskome kotaru, Opatiji i na većini jadranskih otoka. Osim Rijeke, teškoća s kakvoćom zraka ima Kutina, a povremeno i Labin. Zanimljivo je da je Šibenik od prije rata vrlo onečišćena zbog uništene industrije postao čistim gradom. Iako se kakvoća zraka u nas ispitivala još prije tridesetak godina, Hrvatski državni sabor donio je tek 1995. Zakon o zaštiti zraka, a nešto poslije i Uredbu o preporučenim graničnim vrijednostima kakvoće zraka. Sukladno njima uspostavljene su i tri skupine kakvoće zraka: u prvoj je čist ili neznatno onečišćen zrak, u drugoj umjereno onečišćen zrak i trećoj prekomjerno onečišćen zrak. U gradu Zagrebu kakvoća se zraka mjeri na desetak točaka. Tako se zasićenost sumpordioksida i dima ispituje u stanicama u Đorđićevoj, Branimirovoj, Savskoj, Demeterovoj i Ozaljskoj ulici, kao i na Prilazu Baruna Filipovića, Sigetu, Susedgradu i Ksaverskoj cesti. Zasićenost lebdećih čestica (čestice izvanredno sitna promjera, koje se zadržavaju u zraku, a njihov glavni uzročnik su prljave ulice i pročelja zgrada) i metala ispituje se u Đorđićevoj, na Susedgradu i Ksaverskoj cesti, te Prilazu Baruna Filipovića. U zadnjih su nekoliko godina mjere i "komponente ljetnoga smoga" - dušikov oksid i ozon - glavni izvor kojega je gradski promet. Prije tridesetak i više godina grad je, po mjerenjima tzv. zimskih komponenata onečišćenja, u koje se ubrajaju sumporni dioksid, lebdeće čestice i dim, bio prekomjerno onečišćen. Izgradnjom plinske mreže i termoelektrana-toplana umjesto dotadašnjega grijanja na drva i ugljen kakvoća se zraka poboljšala, ističe dr. Vladimira Vađić iz Instituta za medicinska istraživanja. Iako su sumporni dioksid i dim danas dovedeni na razinu prve skupine, zabrinjava koncentracija lebdećih čestica, koja se, iako je u okviru "umjerena onečišćenja", ne smanjuje, te se zato drže glavnim onečišćivačem grada. Najcrnja točka grada Zagreba danas je Đorđićeva ulica. Mjerenja su još šezdesetih i sedamdesetih godina bilježila onečišćenja koja se mogu svrstati u alarmantnu, treću skupinu. Danas su te vrijednosti u okviru "umjerena onečišćenja', na žalost, bez naznaka da se kreću prema prvoj skupini. Najčistiji zrak Zagrepčani mogu udisati na Novome Zagrebu, točnije na Sigetu, jer sva ispitivanja pokazuju da je u tim dijelovima zrak čist ili tek neznatno onečišćen. Najveći su onečišćivači u Hrvatskoj industrija i promet. No, kako ističe dr. Vađić, Uredbom o ograničenju emisije iz stacionarnih izvora, koja je donesena ove godine, industrijski će onečišćivači biti stavljeni pod nadzor. Međutim vozila, broj kojih se na hrvatskim cestama popeo na oko milijun, ostat će vjerojatno još dugo najveći onečišćivači. Kako se doznaje u Centru za vozila Hrvatske, u Hrvatsku se još može uvesti vozilo bez katalizatora. Službeni podatak o tome koliko je uopće vozila u Hrvatskoj opremljeno katalizatorima nigdje nema, jer taj podatak nije obvezan za upis pri tehničkome pregledu. Iako je Hrvatska za sada još zemlja, općenito gledano, razmjerno čista zraka, sustavna izvrgnutost ljudskog organizma i umjerenim dozama ispušnih plinova opasna je za zdravlje. Ako se tu točno određenim zakonskim propisima nešto ne učini, Hrvatska bi se u dogledno vrijeme mogla priključiti društvu razvijenih europskih zemalja, bar što se tiče lošega prosjeka kakvoće zraka. Tatjana Kolak (Hina) kt il 050902 MET sep 98