SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 4. rujna (Hina) DUBLIN/ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader održao je danas u Dublinu izlaganje o strateškim ciljevima hrvatske vanjske politike, te o hrvatsko- irskim odnosima. Govoreći pred više od 150 uzvanika, među kojima je bio dopredsjednik vanjskopolitičkog odbora irskog parlamenta i bivši ministar vanjskih poslova Michael O'Kennedy, kao i čelnici najvećih irskih banaka i poslovnih tvrtki, dr. Sanader je rekao da je Hrvatska u nepunih sedam godina vojno-diplomatskim djelovanjem uspjela riješiti sve svoje nacionalne zadaće. Dr. Sanader je naglasio da su glavni politički ciljevi hrvatske države njezino uključenje u europske i transatlantske integracije, poglavito u EU, NATO i WTO. Hrvatski zamjenik ministra istaknuo je ulogu Republike Hrvatske kao čimbenika stabilnosti u regiji. ZAGREB - Sigurnost je i dalje važna u područjima povratka u Hrvatskoj, no sve veću težinu dobivaju egzistencijalna pitanja povratnika, kazale su u petak u Zagrebu agencije UN pozivajući donatore da osiguraju isplatu cjelokupne svote predviđene za 1998. godinu. Sastanak predstavnika agencija UN i veleposlanika zemalja donatora održan je pod predsjedanjem Visokog povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR), vodeće agencije UN u regiji, koju je predstavljao predstojnik misije UNHCR-a u Republici Hrvatskoj Robert Robinson. Pozivajući veleposlanike zemalja donatora neka podsjete svoje vlade na "obitelj UN" i njezine novčane potrebe za provedbu programa u RH, Robinson je naglasio da je to čak "vrlo mala svota u usporedbi s velikim učincima koji se ostvaruju na terenu". DEN HAAG/ZAGREB - Sudbeno vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), nadležno za slučaj Blaškić, odbacilo je zahtjev Blaškićeve obrane da se iz optužnice izbace one točke za koje obrana drži da ih optužba nije uspjela dokazati, priopćeno je u petak iz ICTY-a. Odvjetnici Tihomira Blaškića, Anto Nobilo i Russell Hayman podnijeli su 10. kolovoza ove godine zahtjev sudbenom vijeću da odbaci one točke optužnice koje optužba u svom dijelu postupka nije uspjela dokazati. Riječ je o optužbama koje Blaškića terete za zapovjednu odgovornost za zločine koje su počinili njegovi podređeni. Obrana drži da te točke optužba nije uspjela dokazati i traži da se one izbace iz optužnice. Sudbeno vijeće je jednoglasno donijelo odluku da se "na ovom stupnju postupka" ni jedna točka optužnice ne može odbaciti ni djelomično niti u cijelini. Blaškićeva obrana započet će svoj dio postupka 7. rujna. DEN HAAG - Na suđenju u predmetu 'Kupreškić i ostali' u petak je svjedočio Sakib Ahmić koji je Zorana i Mirjana Kupreškića optužio za ubojstvo četvoro članova obitelji Ahmić. Deset od jedanaest točaka optužnice protiv braće Kupreškić temelji se na upravo na optužbama Sakiba Ahmića. Tužitelj ICTY-a tereti Kupreškiće za zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja. Sakib Ahmić je u svjedočenju pred ICTY-jem kazao da su Zoran i Mirjan Kupreškić 16. travnja 1993. godine ubili njegova sina Nasera, snahu i njihovo dvoje malodobne djece. Svjedok je naglasio kako Zorana i Mirjana Kupreškića, koji su mu bili susjedi u Ahmićima, zna od rođenja i da ih je gledao kako "odrastaju u pristojne ljude." "Hrvatsko-muslimanski odnosi, kao i moji odnosi s Kupreškićima, su do 1993. godine bili vrlo dobri", kazao je Ahmić. SARAJEVO - Predstavnici Ministarstva obrane Federacije BiH i američke tvrtke Military Professional Resources Inc. (MPRI) potpisali su danas u Sarajevu ugovor o produljenju provedbe programa "Opremi i uvježbaj" namijenjen osposobljavanju federalnih vojnih snaga, vrijedan 16 milijuna dolara. U Ministarstva obrane Federacije BiH ugovor su potpisali general Miroslav Prce i doministar Sakib Mahmuljin a u ime tvrtke MPRI njezin dopredsjednik Dominic Mullori. Time se ugovor o opremanju i osposobljavanju Vojske Federacije BiH s američkim partnerom produžuje i na treću godinu. Kako se ističe u priopćenju Ministarstva obrane Federacije BiH, u idućem razdoblju bit će nastavljene djelatnosti oko ustroja tog Ministarstva kao i federalne vojske uključujući tu i obuku postrojba na svim zapovjednim razinama. PRIŠTINA - Vođa kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova izjasnio se u petak za zaključivanje privremenog sporazuma s Beogradom radi normaliziranja stanja na Kosovu. Rugova je ocijenio da bi takav sporazum bio u interesu svih ljudi na Kosovu i području Balkana. Ponudu je Rugovi predao američki posrednik Christopher Hill. Rugova je novinarima priopćio da je s američkim diplomatom razgovarao o "mogućnosti postizanja sporazuma za prijelazno razdoblje od tri godine, tijekom kojeg bi se omogućilo normaliziranje života na Kosovu i stvaranje povoljnih uvjeta za trajno rješavanje problema" u tom području. "Moramo, uz pomoć međunarodne zajednice, nešto učiniti kako bismo spriječili nastavak tragičnog razvoja događaja na Kosovu", zaključio je Rugova. Na upit hoće li Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) poštivati mogući sporazum s Beogradom, Rugova je odgovorio da "predstavlja sve građane i narod na Kosovu". PRIŠTINA - Srbijanska policija i vojska nastavljaju s napadima na Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK) diljem Kosova, a osobito oko Prizrena na jugu i Dečana na zapadu, kao i u središnjoj općini Drenici. Provladin Medija centar u Prištini objavio je da se sukobi policije i Oslobodilačke vojske Kosova u petak odvijaju oko Orahovca. Dnevni list na albanskom jeziku Koha Ditore izvijestio je da su u području Prizrena u četvrtak ubijena četiri Albanca, među njima i petogodišnji dječak, dok je pet osoba ubijeno u blizini Kline. U petak ujutro nastavljaju se sukobi oko glavne ceste Priština-Peć, nedaleko od Kline, objavili su srbijanski izvori. Prema njihovim riječima, do sukoba je došlo u selima Drenovac i Raušić, blizu ceste koja povezuje Peć i Đakovicu. U blizini Podujeva, sjeverno od Prištine, raspoređeno je oko 40 tenkova jugoslavenske vojske, objavio je list Koha Ditore. BEOGRAD - Predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević razgovarao je u petak sa zamjenicima ministra vanjskih poslova Rusije Igorom Ivanovim i Nikolajem Afanasijevskim koji su mu predali pismo predsjednika Rusije Borisa Jeljcina, čiji sadržaj nije objavljen. U priopćenju iz Miloševićeva Ureda kaže se kako je obostrano naglašeno da je Moskovska izjava dvojice predsjednika "do sada najznačajniji doprinos u pozitivnom prilazu rješavanju problema na Kosovu" te da su tijekom susreta pozitivno ocjenjeni dosadašnji rezultati u provedbi njihovih stavova. Dodaje se uvjerenje kako će postojeći problemi na Kosovu biti "uspješno rješeni političkim sredstvima" kao i da će "do kraja biti poražen i eliminiran terorizam". BEOGRAD - Predsjednica jugoslavenskog povjerenstva za izbore u Bosni i Hercegovini Bratislava Morina u petak je ponovila apel svim izbjeglicama iz BiH da glasuju na općim izborima u BiH,koji će se održati 12. i 13. rujna. Ona je novinarima u Beogradu rekla kako je u SRJ "sve spremno za glasovanje 86.205 registriranih izbjeglica, koji će popunjavati po jedan listić na 73 biračka mjesta,od kojih je osam u Crnoj Gori". U Beograd će u nedjelju doputovati 83 medjunarodna supervizora koji će se poslije trodnevne obuke priključiti lokalnim biračkim odborima na terenu. Biračka će mjesta biti otvorena u subotu 12. rujna u 7,oo sati pa do nedjelje 13. rujna u 16,oo sati. LISABON - Glavni tajnik NATO-a Javier Solana u petak je izjavio da srpske snage moraju zaustaviti vojnu akciju na Kosovu kako bi se formula za okončanje sukoba, postignuta uz posredovanje SAD, mogla dodatno razraditi i primijeniti. "Vrlo je važno da beogradska vojska i predsjednik Slobodan Milošević zaustave vojne akcije na Kosovu", rekao je Solana na konferenciji za novinare. "Kosovskim Albancima će biti veoma važno sjesti za pregovarački stol ako se vojne akcije nastave", dodao je Solana. Solana je rekao da je NATO finalizirao niz opcija za vojnu intervenciju na Kosovu. "Politički čelnici moraju sada odlučiti da li, i kako, žele upotrijebiti spomenute opcije", rekao je. "Važno je staviti maksimum težine na svaku inicijativu" kojom se nastoji nadzirati sukob, zaključio je Solana. Solana je u Lisabonu sudjelovao na simpoziju NATO-a o pomorskoj politici. BEOGRAD - Okružni javni tužitelj u kosovskom gradu Peći podnio je u petak zahtjev za istragu protiv 21 kosovskog Albanaca iz sela Pacaj u općini Djakovica zbog kako se navodi u optužnici, udruživanja radi neprijateljske djelatnosti, javio je Radio Beograd. Državni radio prenio je da su oni "početkom svibnja ove godine formirali diverzantsko-terorističku skupinu za svoje selo i primali nove članove". Radio tvrdi kako su oni iz Albanije ilegalno prenijeli u SR Jugoslaviju veću količinu oružja, streljiva i odora s natpisom "OVK" (Oslobodilačka vojska Kosova). Udruga albanskih političkih zatvorenika s Kosova priopćila je u petak da je ove godine na Kosovu poginulo najmanje 800 kosovskih Albanaca, da je oteto njih 700 a gotovo 900 čeka na sudjenje. Udruga tvrdi da režim u Beogradu sve ovo čini kako bi "opravdao svoje masovne i monstruozne zločine" i dodaje kako istu svrhu ima i "neuvjerljiva improvizacija slučaja kod sela Klečka". BEOGRAD - Skupina za promet i riječni promet Radne zajednice Podunavskih zemalja završila je u petak u Beogradu trodnevnu sjednicu preporukom predsjednicima vlada zemalja te zajednice da se olakšaju carinske formalnosti na Dunavu i ojača povezivanje te radne skupine s Europskom komisijom i tajništvom TINA-e (projekt EU za zajedničko planiranje prometa u zemljama koje namjeravaju pristupiti EU). Radna skupina je takodjer zatražila novčanu pomoć za Srbiju kako bi se omogućilo realiziranje projekata paneuropskih prometnih koridora "7"-za unutarnji promet i "10"-za cestovni i željeznički promet. Koridor "7" vodi rijekom Dunav, a "10" je za cestovni i željeznički promet koji ide od austrijske granice do Male Azije. U projekte koje bi trebali biti podržani,kako je navedeno na kraju konferencije, spada i onaj o kategoriziranju rijeka Save,Tise i Velike Morave radi proširenja mreža riječnih putova, moderniziranja željezničke mreže i izgradnju autocesta. Zatraženo je da u brodskom prometu bude dopuštena veća nosivost u prijevozu robe u treće zemlje i da se podrži korištenje novih brodskih tehnologija. PODGORICA - Međunarodni humanitarni radnici u petak su izjavili da je broj kosovskih izbjeglica u Crnoj Gori dosegao 40.000 te da će se vjerojatno još povećati. "Predviđam eskalaciju krize kosovskih izbjeglica i sigurno je da će zimu provesti u Crnoj Gori", izjavio je Pierfrancesco Natta (Pjerfranćesko), čelnik ureda Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Crnoj Gori. "Oružani sukobi na Kosovu izazivaju dolazak 300-400 izbjeglica dnevno a veliki broj ljudi nalazi se na graničnom prijelazu Rugova (između Crne Gore i Kosova) i čeka da prijeđe", rekao je on. Prema riječima jednog dužnosnika Crvenog križa Crne Gore, u toj se zemlji nalazi 40.530 kosovskih prognanika od kojih se u Ulcinju nalazi njih 16.634, u Plavu 7.463, a u Rozaju 6.890. DUBLIN - Irski premijer Bertie Ahern zahvalio se u petak Ujedinjenim narodima i američkom predsjedniku Billu Clintonu koji su mu u borbi za mir u Sjevernoj Irskoj uvijek spremno pomagali. U govoru u Dublinu povodom Clintonova drugog posjeta Irskoj, Ahern je također rekao da ništa neće zaustaviti provedbu mirovnog sporazuma koji su zaraćene strane u Sjevernoj Irskoj potpisale 10. travnja. Clinton je odgovorio da su napori koje je Ahern uložio u mirovni proces bili prijeko potrebni te da se, prema njegovu mišljenju, "bez premijera Aherna mir ne bi dogodio". Mnogi ljudi zaslužuju pohvale ali "nitko toliko kao Ahern", dodao je Clinton. BUDIMPEŠTA - Austrija daje potporu najavljenom proširenju Europske unije, a Mađarska će sve učiniti kako bi bila među zemljama koje će u prvom krugu postati novim članicama EU-a, rečeno je danas u Budimpešti, gdje je u jednodnevnom radnom posjetu boravio austrijski predsjednik Thomas Klestil. Klestil je u mađarski glavni grad došao u svojstvu predsjednika države koja trenutačno predsjeda Europskom unijom, ali sa svojim je domaćinima razgovarao i o drugim temama. Primio ga je mađarski predsjednik Arpad Goencz, a današnji Klestilov posjet Budimpešti bio je prigoda i za njegovo upoznavanje s novim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Svojim mađarskim domaćinima Klestil je obećao kako će, unatoč tome što se u Beču mogu čuti i glasovi protivljenja širenju EU-a, austrijski parlament i vlada, te on kao predsjednik države, dati potporu proširenju Europske unije, jer to Austriji dugoročno odgovara. MOSKVA - Okrugli stol kojemu će prisustvovati oba doma ruskog parlamenta i predsjednik Boris Jeljcin dogovoren je za ponedjeljak ujutro, u petak je objavio predsjednički ured za odnose s javnošću. Sastanak, na kojemu Jeljcin želi raspravljati o ruskoj gospodarskoj i političkoj krizi, održat će se u Kremlju, izjavio je predsjednički glasnogovornik ne navodeći pojedinosti. Donji dom ruskog parlamenta Duma ranije je odgodio glasovanje o imenovanju novog premijera s petka na ponedjeljak, kako bi se omogućilo održavanje daljnjih razgovora. BEOGRAD - Pomoćnik američkog državnog tajnika za ljudska prava John Shattuck doputovao je u petak kasno popodne u Beograd, na proputovanju za Prištinu, javila je beogradska agencija BETA pozivajući se na američke diplomatske izvore. Shattuck će u petak navečer otputovati u Prištinu gdje će u subotu odvojeno razgovarati s predstavnicima srpske i albanske strane na Kosovu,rečeno je agenciji u Američkom informativnom centru u Prištini. Predvidjen je razgovor Shattucka s predstavnicima svih vjerskih zajednica na Kosovu - pravoslavne,katoličke i islamske,kao i susreti s predstavnicima raznih nevladinih humanitarnih organizacija. On će u pratnji promatračke diplomatske misije na Kosovu posjetiti neke dijelove u unutrašnjosti Kosova. BONN - Vojna intervencija NATO-a na Kosovu, uz njemačko sudjelovanje, mogla bi uslijediti u rujnu, prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj, izjavio je u petak njemački ministar obrane Volker Ruehe. U interviewu za njemačku televiziju N-TV, Ruehe je precizirao: "Još uvijek ne mogu reći da li će do intervencije doći u rujnu, ali, ukoliko to bude slučaj, ne možemo reći: nemamo vremena, u izbornoj smo kampanji. Upravo suprotno, Njemačka će preuzeti svoje obveze". Ta će intervencija biti na "zadovoljavajućoj pravnoj osnovi", dodao je. "O tome će se raspravljati unutar NATO-a, a mi ćemo s tim izaći pred njemački parlament, jer svi moraju biti uvjereni" da postoje pravni temelji za vojnu intervenciju, rekao je Ruehe. Prije toga je glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Marcus Ederer naglasio da se o tome u Ujedinjenim narodima u New Yorku "vode intenzivni pregovori". (Hina) sv sv 042120 MET sep 98