GRANIĆ UMANJUJE NESUGLASJE SAD I HRVATSKE

ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Hrvatska i SAD imaju samo različite pristupe ali iste strategijske ciljeve provedbe mira u BiH i mjesta i uloge Hrvatske, rekao je u četvrtak hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. #L# "Ako postoje određene razlike u pristupima informacijama ne postoje razlike u temeljnim strateškim ciljevima", rekao je Granić govoreći polaznicima hrvatske diplomatske škole. "Sa SAD mi ćemo te razlike rješavati u stalnom dijalogu", dodao je. Granić je u svojoj izjavi nastojao bitno umanjiti nesuglasje glede posebnih veza Hrvatske i Hrvata u BiH te stupnja razvitka demokracije u Hrvatskoj koje su u nedjelju nakon međusobnih razgovora govoreći novinarima izrazili hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i američka državna tajnica Madeleine Albright. "Ja mogu odlučno kazati da SAD i Republika Hrvatska imaju iste strategijske ciljeve i što se tiče Daytona, to znači potpune provedbe Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, i što se tiče mjesta i uloge Republike Hrvatske", rekao je on. Granić je rekao da već postoje i dogovori dviju strana o načinu prevladavanja određene razlike između SAD i Hrvatske koje, kako je rekao, "postoje u pristupima ali nikako ne u konačnim ciljevima". Istaknuo je da su Hrvatska, njezino vodstvo i predsjednik Tuđman odlučni u provedbi politike mira i stabilnosti u regiji. Hrvatska i dalje svoje mjesto vidi u europskim i euroatlantskim integracijama, rekao je on. "Na tom putu neće nas nitko zaustaviti", rekao je Granić. Granić je govoreći novinarima najavio da će se uskoro uspostaviti hrvatsko-američko povjerenstvo koje će utvrditi plan pristupa Hrvatske programu Partnerstvo za mir NATO-a pokazujući time da nesporazumi i nesuglasja dviju država nisu neprevladivi. Predsjednik Tuđman u nedjelju nije želio ulaziti u to da li će Hrvatska do kraja godine postati članicom programa Partnerstvo za mir NATO-a ukazujući tako da je možda zbog nesuglasica došla u pitanje obećana potpora SAD koja je ključna za ostvarenje ove hrvatske ambicije. SAD i međunarodna zajednica su nizom poteza u posljednje vrijeme pojačale pritisak na Hrvatsku da prekine bliske odnose s Hrvatima u BiH. Nakon susreta u nedjelju hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i američka državna tajnica Madeleine Albright su potpuno otvoreno izrazili neslaganje Hrvatske i SAD oko odnosa Hrvatske prema Hrvatima u BiH i razvijenosti demokracije u Hrvatskoj. Albright je zatražila da Hrvatska, na crti stvaranja jedinstvene BiH, faktički prekine posebne odnose s Hrvatima u BiH te da provede političke reforme i omogući slobodu medija. Predsjednik Tuđman je odbacio ovakve zahtjeve SAD kazavši da Hrvatska ima ustavnu obvezu brinuti se za Hrvate u BiH te da Hrvatska također mora gledati i na svoje strategijske interese u BiH radi zaštite svojih južnih područja. On je također rekao kako se ne može reći da su hrvatski sustav i vlast autoritarni te da kod ocjene hrvatske demokracije treba uzeti u obzir konkretne okolnosti u kojima se zemlja razvija. Predsjednik Tuđman je u tom kontekstu upozorio na pokušaje "tihe revizije" Daytonskog sporazuma koji predviđa posebne odnose Hrvatske i Frederacije BiH kao što Washingtonski sporazumi predviđaju konfederalne odnose Hrvatske i hrvatsko-muslimanske federacije. Ti pokušaji su, rekao je on, neprihvatljivi kako za Hrvate u BiH tako i za Hrvatsku te pozvao na dosljednu provedbu Washingtonskih i Daytonskih sporazuma kao jedino rješenje krize u BiH. Bivši američki ministar obrane William Perry i američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery u srijedu su od hrvatskoga ministra obrane Andrije Hebranga zatražili da postupno prekine plaćanje pripadnika HVO i potpunu transparentnost te novčane potpore. Taj zahtjev, za postupnim prekidom financijske potpore Hrvatima u BiH, međunarodna zajednica je uputila Hrvatskoj već u lipnju u Luxembourgu na redovitom sastanku Upravnoga odbora Vijeća za provedbu mira u BiH. (Hina) sl sd 031707 MET sep 98