DER STANDARD-SJENA M.LEVINSKY -1. IX.

AUSTRIJA DER STANDARD 1. IX. 1998. Sjena Monice Levinsky nad Moskvom "Od izbijanja afere Levinsky prije sedam mjeseci, u cijelom se svijetu špekulira o tomu potkopavaju li skandali oko Bijele kuće i međunarodnu vodeću ulogu SAD-a. Može li Bill Clinton u Bagdadu, Moskvi ili drugdje uopće biti shvaćen ozbiljno ako mu se vlastiti tisak izruguje kao brakolomcu i lašcu? Naprotiv, ne izaziva zabrinutost što uzdrmani Predsjednik u domaćoj politici više ne može puno toga pokrenuti. Jer američko gospodarstvo ide, a velike inicijative Predsjednika birači ionako ne žele. No i u Kansasu i u Europi jednako se boje scenarija vani oslabljenog SAD-a. Smirivanje tih dvojba bilo je najvažniji razlog što je Clinton početkom godine poslao američke ratne brodove u Zaljev protiv Sadama Huseina, a u ljetu američke rakete usmjerio na prave ili navodne terorističke ciljeve. Te su vojne igre mišića među Amerikancima doduše naišle na veliko odobravanje, ali su ipak ostavile bez odgovora mnoga pitanja o razboritosti i posljedicama američke vanjske politike. Clintonova vlada do danas nije izborila da se obavi pritisak na Izrael kako bi se tamo nastavio mirovni proces. U UN-ovim inspekcijama oružja u Iraku čini se da je Washington prešao na smjer koji je u nezgodnoj suprotnosti s ratničkom retorikom. Na Balkanu ostaje na slobodi traženi ratni zločinac Radovan Karadžić, a Slobodan Milošević nije kažnjen za razorni pohod na Kosovo. Ni šačica bomba na Sudan i Afganistan ne može izbrisati dojam da supersila Amerika za sada u svijetu prolazi kao bučan tigar od papira. To su ti znaci slabosti koji bi Clintonu mogli zadati posla na sastanku s Jeljcinom. SAD bi mogle djelovati i bez Rusije, no što bolje funkcionira osovina Washington - Moskva, to će im lakše pasti svjetskopolitički menadžement. Kad se Rusija u Vijeću sigurnosti usprotivi inicijativama NATO-a, u Europi odmah raste nepovjerenje. A ako Kremlj ne pomogne u sprječavanju širenja oružja za masovno uništenje, ta će zadaća Washingtonu biti utoliko teža. Čak ni jak američki predsjednik u danim okolnostima ne bi mogao puno postići, jer Jeljcin za sada nije u stanju bilo što dogovarati sa zapadnim posjetiteljima. Još prije nekoliko tjedana Clinton bi mogao istržiti stanovitu rusku spremnost za suradnju glede Kosova i Iraka, s upozorenjem na milijardske kredite. No od financijskog kolapsa nema više novca sa Zapada, pa će stoga Clinton iz Moskve otputovati praznih ruku kako je i došao. Za to nije izravno kriva afera Levinsky, ali pridonosi tomu da Clinton ovih dana neće ulaziti u unutarnjopolitičke rizike i da će svoju politiku više nego prije prilagoditi ispitivanjima mišljenja. Stoga baš u odnosu s Rusijom prijeti opasnost. Jer ako se stanje u Moskvi opet stabilizira, Washington će morati opet preuzeti financijsku potporu za krizom potresenu veliku silu. A ako Rusija definitivno sklizne u kaos, Clinton mora promisliti o svim temeljima svoje vanjske politike. Oboje zahtijeva uvjerljivost i spremnost na rizike. Kad je Meksiko krajem 1994. bio pred financijskim kolapsom, Clinton je organizirao paket milijarda i time spasio svoje južne susjede. Sličnu je odlučnost od Bijele kuće zasjenjene Monicom Levinsky teško očekivati" - drži Eric Frey. 020031 MET sep 98