DEN HAAG, 1. rujna (Hina) - Glavna rasprava u predmetu 'Čelebići' pred Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) završena je u utorak nakon 18 mjeseci izvođenja dokaza tijekom kojih je saslušano ukupno 105 svjedoka.
DEN HAAG, 1. rujna (Hina) - Glavna rasprava u predmetu 'Čelebići'
pred Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) završena je u
utorak nakon 18 mjeseci izvođenja dokaza tijekom kojih je saslušano
ukupno 105 svjedoka.#L#
Trojica Bošnjaka i jedan bosanski Hrvat optuženi su za ubijanja i
maltretiranja bosanskih Srba u logoru Čelebići kod Konjica u
razdoblju od svibnja do listopada 1992. godine. Zejnil Delalić,
Zdravko Mucić i Hazim Delić terete se po zapovjednoj odgovornosti,
a Delić i Esad Landžo su optuženi za ubijanja i mučenja zatočenika.
"U ovom postupku bit će donesena jedna od prvih presuda za
zapovjednu odgovornost", istaknula je tužiteljica Teresa McHenry.
"Dokazni materijal pokazuje da su četvorica optuženika krivi izvan
razumne sumnje...a prihvatiti da oni nisu odgovorni predstavljalo
bi gubitak za međunarodno humanitarno pravo i zamaglilo granice
odgovornosti", smatra tužiteljica.
Ona je napomenula kako nema sumnje da su se zločini dogodili, o čemu
su svjedočili bivši zatočenici i radnici u Čelebićima i što
potvrđuju nalazi vještaka kod 13-ero mrtvih zatočenika.
"I četvorica optuženika priznaju da je zlostavljanja bilo, ali
smatraju da oni nisu odgovorni", dodala je McHenry i upitala zašto
onda ne kažu tko je bio odgovoran. "Mucić zločine nije uzimao
ozbiljno, a Delalić, koji je logor predstavljao pred medijima i
međunarodnim organizacijama, nije za šest mjeseci ništa poduzeo da
spriječi ili kazni zločine", ustvrdila je McHenry.
Obrana četvorice optuženika (Thomas Moran za Delića, Edina
Rešidović za Delalića, Tomislav Kuzmanović za Mucića te Cynthia
McMurrey za Landžu) tvrdili su u svojim završnim riječima da su
tužiteljeve definicije zločina preširoke te da tužitelj svoje
optužbe nije dokazao "izvan razumne sumnje."
Dok viši tužitelj Grant Niemann napominje kako ne znači da predmet
mora propasti ako baš svaka činjenica iz optužnice nije dokazana,
branitelj Kuzmanović je naglasio da su upravo "na temelju optužnice
osumnjičenici pritvoreni i izvedeni pred sud te da stoga tužitelj
vlastitu optužnicu mora i dokazati".
Odgovornost za logor leži na Delaliću (50), drži tužitelj, jer je za
Čelebiće bio nadležan kao "koordinator bošnjačkih i bosansko-
hrvatskih snaga" u Konjicu, a kasnije kao "zapovjednik bošnjačke
Prve taktičke grupe". Mucić (43) je odgovoran kao "zapovjednik
logora". Njihovi branitelji, međutim, tvrde u završnoj riječi da
nisu izneseni dokazi o imenovanjima i nadležnostima dvojice
optuženika.
Tužitelj je prije nekoliko tjedana zatražio da izvede dodatne
svjedoke i predoči dokumente koji bi, prema njegovu stajalištu,
dokazali da su optuženi zapovjedali u Čelebićima. Premda je
tužitelj ustvrdio da materijal nije mogao dobiti ranije zbog
nekooperativnosti vlasti Federacije BiH, suci su odbili daljnje
produženje glavne rasprave započete još 10. ožujka 1997. godine.
Nedostatak uvjerljivih dokaza o Delalićevoj nadležnosti nad
Čelebićima dovodi u sumnju i nadležnost 'zapovjednika' Mucića i
njegova 'zamjenika' Delića, drži obrana.
Esad Landžo priznao je u srpnju da je bio stražar u logoru i ubijao i
mučio neke zatočenike. On je za sebe kazao da je djelovao pod
traumom i u strahu jer ga je Delić, koji se u optužnici tereti za
ubojstva, silovanja i razna mučenja, tjerao da to čini.
Landžina braniteljica McMurray ocijenila je da ICTY ne smije
dopustiti da mu politički razlozi budu važniji od pravde: "Glavna
tužiteljica je povukla optužbe protiv 16 bosanskih Srba
ocjenjujući da ICTY nema novca ni vremena suditi 'malim ribama',
tj. osobama bez zapovjedne odgovornosti", kazala je ona i dodala:
"Po tom je načelu trebao biti oslobođen i Landžo, ali to nije
učinjeno jer je on jedan od samo tri Bošnjaka u pritvoru suda",
dodala je McMurray.
Značajan dio završne rasprave posvećen je pitanju međunarodnog
sukoba, tijekom kojega su na snazi odredbe o poštivanju Ženevskih
konvencija. Između trećine i polovice optužbi u tom predmetu odnose
se na teška kršenja Ženevskih konvencija (ostatak na kršenja ratnog
prava i običaja). U nastojanju da eliminira inkriminacije o teškim
kršenjima, obrana naglašava da su zatočeni Srbi bili bosanski
državljani, i tvrdi da se 1992. godine u BiH vodio unutarnji sukob.
"Nakon što se tadašnja JNA u travnju formalno raspala, događao se
unutarnji sukob", ustvrdio je branitelj Moran.
Tužitelj, međutim, upozorava da je i sama vlada BiH sukob
okarakterizirala međunarodnim. On je dodao i da je "JNA, koju su
tada činile vojske bosanskih Srba i SRJ, bombardirala Konjic." U
nastojanju da potvrdi međunarodni karakter sukoba, tužitelj je
međutim, uporabio analogiju koja je izazvala burne reakcije
branitelja.
"Stvari u BiH nisu bile crno-bijele", ustvrdio je tužitelj: "Ako je
dio BiH bio pod okupacijom snaga koje središnje vlasti smatraju
neprijateljskima, onda je to slučaj gdje se primjenjuju Ženevske
konvencije." On je dodao kako je ABiH, primjerice, izvršila
invaziju na dijelove Republike Srpske koji su dotad bili pod
nadzorom ne samo bosanskih Srba već i, stranih, jugoslavenskih
snaga, čime se potvrđuje međunarodni karakter sukoba.
"Kako možete kazati da je BiH izvršila invaziju na Republiku
Srpsku, kad je to dio međunarodno priznate države BiH?", upitao je
Moran i zaključio da "nitko u snagama koje su pripadale vladi BiH
nije mogao počiniti teška kršenja Ženevskih konvencija u vlastitoj
zemlji."
Sudac Jan prvi je kazao tužitelju kako je neprikladno reći da su
bosanske snage izvršile invaziju na dio teritorija BiH, ali je
uputio primjedbu i obrani napomenuvši da su nakon formalnog raspada
JNA, kojeg Moran smatra završetkom međunarodnog sukoba, UN Srbiji
nametnuli sankcije zbog upletenosti u rat u drugoj zemlji.
"Tužitelj je odlučio igrati na kartu međunarodnog sukoba i sada ga
mora dokazati izvan razumne sumnje", zaključio je branitelj
Moran.
Zatvarajući glavnu raspravu, predsjedavajući sudac Karibi-Whyte
osvrnuo se na kritike obrane da su pravila ICTY-a nejasna. "Pravila
nisu nejasna, iako podrazumijevaju neke nejasnoće", ustvrdio je
sudac i dodao da će se sudsko vijeće "baviti suštinom" kako bi došlo
do "razumne" pravde. Očekuje se da bi presude u predmetu Čelebići
mogle biti izrečene u listopadu.
(Hina) vb fp
011616 MET sep 98