LA REPUBBLICA 31. VIII.- INTERVIEW SARCINELLI- ZAPADNE GREŠKE

ITALIJA LA REPUBBLICA 31. VIII. 1998. Zapad je prema Moskvi počinio grijeh površnosti "-Doktore Sarcinelli kako bi odredili vaš stupanj zabrinutosti? = Umjeren, sa sklonošću rasta. - Zbog tržišta? = Više radi politike, odnosno radi neobičnog i nesretnog spoja političkih slabosti. Iskustvo Maria Sarcellija, koji se gospodarskim zbivanjima bavio kao dopredsjednik Bance d'Italia i dopredsjednik Europske banke za izgradnju i razvoj (ustanovljene upravo za to da prati demokratizaciju bivšeg sovjetskog carstva), a od prije nekoliko tjedana kao predsjednik BNL-a, kaže da se globalizacijom težina politike promijenila, no njezina vremena, naprotiv, nisu prošla.(...) - Je li današnja ruska kriza dijete i grešaka koje je napravio Zapad? = Mi zapadnjaci imamo određenu sklonost da našu psihologiju izvlačimo iz konteksta i da je primjenjujemo na svima drugima. Kako smo osjetljivi na političke i gospodarske poticaje, mislili smo da je dovoljno maknuti poklopac koji je ruski narod priječio da se ponaša na isti način. No moskovski centralizam je stara stvar, ide od carističkog režima, a onaj sovjetski ga je ponovno proizveo. Smatrati da je u tom kontekstu dovoljno primijeniti zapadnjački model bilo je utopistički. - Kako je bilo moguće napraviti takvu golemu pogrešnu procjenu? = Ona je očito počinjena u dobroj namjeri, u zanosu onoga što se upravo iskušalo u istočnim zemljama, zaboravljajući da su te zemlje do Drugog svjetskog rata pripadale zapadu. - Je li liberalizacija bivšeg sovjetskog gospodarstva bila dobra? = Nije u pitanju toliko liberalizacija koliko neovlašteno prisvajanje javnog vlasništva, jer se radilo o tome a ne o privatizaciji.(...) - Da li se u Rusiji trebala prvo izgraditi država, a potom tržište? = Izgradnja institucija bila je formalna. To je uvijek složen proces kojemu su potrebni odgovarajući uvjeti, ljudi i poštivanje osobina naroda koji se u tim institucijama treba prepoznati. Ono što obično ne uspijeva je mehaničko presađivanje institucionalnih shema drugamo, i ne može se zanijekati da je Zapad tom prelasku iz Sovjetskog saveza u Rusiju trebao posvetiti više pozornosti, vjerojatno potičući stvaranje institucija koje bi se mogle razvijati zajedno s tržištem koje nije postojalo, s pravnom kulturom koje nije bilo, i, zašto ne, onom poreznom, koja se pokazala naslabijim stupom te krhke građevine. - Je li još poželjno da zapad stavlja tako snažan naglasak na nastavak procesa reforma, koji je do sada loše funkcionirao? = Najgora stvar koja se može učiniti, nakon što se počelo reformirati neku zemlju, jest vratiti se natrag. Tako umire vjera i nada da se može sagraditi nešto bolje. Ja, osobno, ne očekujem prevrate, ali očekujem snažna politička uvjetovanja nastavka reforma. Najvjerojatnija stvar je razdoblje učvršćivanja ostvarenih reforma, s većim usredotočavanjem na stabilizaciju gospodarskog sklopa i izgradnje institucija.(...) - Zašto ove krize dolaze nenajavljene? Jesu li možda sustavi praćenja gospodarskih institucija i agencija za procjenu neprikladni? = Moje je predviđanje da idemo ususret sve češćim neugodnim iznenađenjima, jer financiranje gospodarstva na makroekonoomskoj razini širi pojave koje se opetovano stvaraju. Nismo navikli na globalizaciju.(...)", razgovarao Marco Panara. 010107 MET sep 98