ZAGREB, 31. kolovoza (Hina) - Standardizacija slavenskih jezika posebna je tema XII. međunarodnoga slavističkog kongresa koji je počeo 27. kolovoza u poljskome gradu Krakowu. O toj temi, te uobičajenim temama slavističkih kongresa kao
što su jezikoslovlje, folkloristika, književna znanost i kulturologija, na zadnjemu će slavističkom kongresu u ovome tisućljeću do 3. rujna iskustva izmijeniti oko 1100 znanstvenika iz 40 država, među kojima je i 30 hrvatskih stručnjaka. Uz njih, o "hrvatskim temama" na Kongresu govori i dvadesetak stranih slavista.
ZAGREB, 31. kolovoza (Hina) - Standardizacija slavenskih jezika
posebna je tema XII. međunarodnoga slavističkog kongresa koji je
počeo 27. kolovoza u poljskome gradu Krakowu. O toj temi, te
uobičajenim temama slavističkih kongresa kao što su jezikoslovlje,
folkloristika, književna znanost i kulturologija, na zadnjemu će
slavističkom kongresu u ovome tisućljeću do 3. rujna iskustva
izmijeniti oko 1100 znanstvenika iz 40 država, među kojima je i 30
hrvatskih stručnjaka. Uz njih, o "hrvatskim temama" na Kongresu
govori i dvadesetak stranih slavista. #L#
U Poljskoj je, tim povodom, tiskano nekoliko novih knjiga koje nude
nova i suvremena rješenja o standardizaciji slavenskih jezika,
utemeljena na spoznajama stručnjaka iz drugih zemalja.
Među dovršenim dijelovima u toj seriji je i hrvatska knjiga
"Najnovija povijest slavenskih jezika - hrvatski jezik" s
poglavljima (temama): Povijesna podloga i jezično-političke i
sociolingvističke okolnosti, Književni jezik, Narodni govori,
Dijaspora.
Tematika hrvatskoga jezika imala je na Kongresu snažan odjek,
istaknula je u današnjem priopćenju prof. dr. Dubravka Sesar,
predsjednica Hrvatskoga slavističkog komiteta.
U hrvatskom su izaslanstvu, koje sudjeluje u radu svih važnih
sekcija i komisija Kongresa, među inim uglednim hrvatskim
stručnjacima i Ankica Nazor, Ivo Frangeš, Dalibor Brozović,
Stjepan Damjanović i Josip Bratulić.
Kongres je popratila i izložba knjiga o znamenitoj Jagiellonskoj
biblioteci, na kojoj su svojom brojnošću i opremom posebno zapažene
hrvatske knjige, koje je, izvijestila je dr. Sesar, organizator
izložbe ocijenio najljepšima.
Kako je navedeno, Kongres se održava u posebnim kulturnim i
političkim prilikama kad se, nakon velikih političkih promjena u
cijelome slavenskom svijetu, bitno promijenila uloga slavenskih
naroda u europskoj i svjetskoj zajednici.
Na svečanosti otvorenja Kongresa bili su nazočni brojni poljski
uglednici, među njima i poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski
i krakowski kardinal Frantiszek Macharski. Jedan od
inauguracijskih referata održao je akademik Ivo Frangeš, a
akademik Dalibor Brozović jedan od nazapaženijih plenarnih
referata, izvijestila je prof. dr. Dubravka Sesar, predsjednica
Hrvatskoga slavističkog komiteta.
(Hina) pp/ip dd
311706 MET aug 98