KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DSV-U

ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom državnom saboru Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV), koji će se raspraviti u drugom čitanju. Prijedlog sadrži izmjene i dopune 20- ak članaka Zakona i uključuje većinu prijedloga koje su dali Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe Zastupničkog doma, te Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja Županijskog doma Sabora.#L# U obrazloženju zakonskog prijedloga navodi se da je Vlada predložila donošenje Zakona o Državnom sudbenom vijeću sa izmjenama i dopunama, na temelju Izvješća Predsjednika Republike o stanju hrvatske države i nacije u 1997. g. - podnijetog na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, 27. siječnja ove godine. U tom izvješću, uz ostalo, stoji da je "potrebno u najkraćem mogućem roku imenovati dostatan broj nepopunjenih mjesta u sudovima, a nedostatak prostora može se rješavati uvođenjem rada u smjenama gdje god je to potrebno, radi postizanja normalnog rada sudstva". Zakonom o Državnom sudbenom vijeću uređen je izbor predsjednika i članova DSV-a i prestanak njihove dužnosti; postupak za imenovanje i razrješenje sudaca i državnih odvjetnika i postupak za utvrđivanje njihove disciplinske odgovornosti; te druga pitanja važna za rad Vijeća. Predsjednika DSV-a i sedam članova bira se iz reda sudaca, četiri člana iz reda državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, jednog člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda profesora pravnih znanosti. Tijekom primjene Zakona o državnom sudbenom vijeću (od 26. lipnja 1993.) dobrim dijelom zbog njegove podnormiranosti, ali i zbog drugih razloga, naišlo se na poteškoće koje nije bilo moguće riješiti u sklopu odredbi važećeg zakona. Stoga se pristupilo izradbi Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o DSV-u, koji je Vlada uputila Hrvatskom državnom saboru na drugo čitanje. Prema važećoj zakonskoj odredbi, kojom se propisuju mogućnosti razrješenja predsjednika ili člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran, nije predviđena mogućnost razrješenja redsjednika ili člana Vijeća ako se utvrdi da je u svom radu teže povrijedio Ustav ili zakone Republike Hrvatske, što nije slučaj ni kod jednog državnog tijela. Time je praktički onemogućeno razrješenje dužnosti predsjednika ili člana Vijeća prije isteka mandata na koji je izabran (osam godina), čak i ako se utvrdi da svojim radom krši Ustav i zakone. U praksi se pokazala potreba za dopunom te odredbe na taj način da se odlukom Hrvatskog državnog sabora, predsjednik ili član Vijeća može razriješiti dužnosti ako se utvrdi da je u svom radu teže povrijedio Ustav ili zakone RH. Konačnim prijedlogom tog zakona predloženo je da pravo na podnošenje prijedloga za razrješenje dužnosti predsjednika ili člana DSV-a u tom slučaju imaju svi predlagatelji u postupku utvrđivanja kandidata za predsjednika i članove DSV-. Predlagatelj također smatra da je potrebno detaljnije propisati formu i sadržaj odluka DSV-a o imenovanju i razrješenju predsjednika sudova, sudaca, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. Odluke trebaju biti u pisanoj formi i uz obrazloženje u kojem se navode činjenice i okolnosti na temelju kojih je DSV prilikom raspravljanja utvrdilo da kandidat ispunjava opće i posebne uvjete za obnašanje sudačke dužnosti, odnosno da postoje razlozi za razrješenje. Potrebnim se ocjenjuje i pobliže odrediti zadaće predsjednika DSV- a, na taj način da se izrijekom propiše da predsjednik predstavlja DSV, saziva i predsjedava sjednicama DSV-a, predlaže dnevni red sjednica, objavljuje rezultate glasovanja, potpisuje akte koje donosi DSV, skrbi o provedbi odluka DSV-a i obavlja druge poslove određene zakonom ili općim aktom. Predloženo je i osnivanje posebne stručne službe Vijeća, budući da je administrativno tehničke i računovodstvene poslove za Vijeće obavljalo Ministarstvo pravosuđa, pri čemu su se povremeno javljale poteškoće i nesporazumi. Radi ubrzanja postupka imenovanja predloženo je da da se slobodno sudačko mjesto objavljuje po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenih osoba. Prijedlog su ovlašteni podnijeti predsjednik suda u koji se imenuje sudac, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda RH. Radi većeg isticanja autonomije sudbene vlasti i većeg utjecaja sudaca u postupku imenovanja, predloženo je uvođenje institucije sudačkih vijeća na sudovima koja bi davala mišljenja o kandidatima za sudačke dužnosti. Nadalje, predloženo je da umjesto hrvatske Vlade RH kako je to propisano važećom zakonskom odredbom, prijedlog za imenovanje predsjednika Vrhovnog suda RH podnosi Predsjednik Republike. Slijedom toga - navodi predlagatelj - potrebno je izmijeniti i odredbu o davanju prisege koju bi ubuduće pred Predsjednikom Republike (umjesto pred predsjednikom Vijeća) davali predsjednik i suci Vrhovnog suda RH, predsjednik Upravnog suda, Visokog trgovačkog suda RH i Visokog prekršajnog suda te predsjednici svih županijskih sudova. Kod imenovanja na viši sud predsjednik suda, osim svog mišljenja o prijavljenom kandidatu dužan je dostaviti i ocjenu obnašanja sudačke dužnosti kako bi se DSV-u omogućio bolji uvid u rad pojedinog suca. U svrhu ubrzavanja postupka imenovanja predloženo je i propisivanje rokova u sklopu kojih tražena mišljenja predsjednici sudova trebaju dostaviti Vijeću. U slučaju da se traženo mišljenje ne dostavi u propisanom roku od 60 dana, ministar će u daljnjem roku od 15 dana zatražiti mišljenje. Ako ni u tom roku mišljenje ne bude dostavljeno, ministar pravosuđa će listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanja podnijeti Vijeću i bez traženog mišljenja predsjednika suda, predsjednika neposredno višeg nadređenog suda, odnosno sudačkog vijeća. Uz listu kandidata ministar pravosuđa istodobno izvješćuje i o svim prijavljenim kandidatima, stoji u Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Predlagatelj drži da davanje ovlasti ministru pravosuđa za oglašavanjem slobodnih sudačkih mjesta i bez prijedloga ovlaštenih osoba, te podnošenje DSV-u liste kandidata (koji ispunjavaju uvjete za imenovanje) sa svojim mišljenjem, a bez mišljenja ovlaštenih osoba nakon isteka propisanog roka - ne predstavlja zadiranje u neovisnost i samostalnost sudbene vlasti. Predlagatelj nije, uz ostalo, prihvatio prijedlog DSV-a da se briše članak 3. Prijedloga zakona, budući je Ustavni sud RH utvrdio da su u nekoliko odluka članovi DSV-a povrijedili Ustavom utvrđene slobode i prava građana u postupcima imenovanja i razrješenja sudaca, što je i bio jedan od razloga za predložene izmjene i dopune. Nije prihvaćen ni prijedlog Odbora za pravosuđe izbor i imenovanje Županijskog doma da se DSV obaveže da i kandidatima koji nisu imenovani, odluku obrazloži i dostavi. Predlagatelj nije prihvatio ni prijedlog DSV-a za izmjenu odredbe kojom se predlaže da samo odluka o razrješenju (a ne i o imenovanju) bude obrazložena. (Hina) dm sp 291158 MET aug 98