RDW 25. VIII. PREGLED TISKA

NJEMAČKI TISAK - RDW 25. VIII. 1998. Pregled tiska Promjena vlade u Moskvi i dalje zaokuplja njemacke i inozemne novinske komentatore. Münchenski dnevnik "Süddeutsche Zeitung" smatra da je devalvirao ne samo rubalj nego da je i predsjednik Jeljcin sam sebe devalvirao. Citiramo: "Nitko danas ne može vjerovati da Jeljcin donosi svrhovite odluke. Dapače, već odavno se zapaža da je on pokrenuo personalni vrtuljak kako bi bučnom aktivnošću zaobišao tjesnace. Nemir zbog ruskih nevolja zahvatio je međunarodni financijski svijet, banke i investitore. Oni pokušavaju spasiti, što se spasiti može nakon što je vlada Kirijenka kao svoj posljednji čin morala provesti tromjesečnu odgodu za uvjete inozemnih dugova. Na tržištu kapitala Rusija doslovce više ništa ne može dobiti, međutim kriza njezinih banaka se nastavlja. Realno se može očekivati ne samo njihova nesposobnost plaćanja nego i nesposobnost plaćanja države", zaključuje "Süddeutsche Zeitung", a berlinski "Die Welt" primjećuje: "Černomirdin se sada vraća kao presudni konkurent Jeljcinu u već odavno rasplamsanoj borbi za vlast u Rusiji. Sa stajališta Zapada trenutno on djeluje kao neka vrsta stabilizatora, jer je uračunljiv. Međutim, čovjek budućnosti on sigurno nije. On Jeljcinu omogućuje samo mali predah. No da li će on to uspjeti učiniti i za svoju zemlju, pod znakom je pitanja. Jer što se zbiva izvan financijske krize, to je politička borba preživljavanja ruskog predsjednika. Trenutno se u Rusiji u prvom redu radi o osobama, a tek na drugom mjestu o zemlji. Tu ciničnu igru Zapad ne smije promatrati skršenih ruku. Postavlja se pitanje što može učiniti Njemačka, što Europa, što Sjedinjene Američke države da bi stabilizirale Rusiju? Dati joj još više novaca? To bi bilo u ovom trenutku neodgovorno. Jer svaki novi zajam samo bi procurio". Izvješće komisije za preispitivanje partijskog imetka bivšeg DDR-a također zaokuplja njemačke komentatore. Stranci demokratskog socijalizma PDS komisija prebacuje da je imetak svoje prethodnice komunističke partije bivšeg DDR-a sustavno udaljavala od zahvata države. Evo što o tome navodi "Frankfurter Rundschau": "Izvješće komisije neugodno je za PDS. Iako ta stranka to osporava, potpuno je jasno da je nasljednica SED-a poduzela sve kako bi uz pomoć brojnih trikova osigurala imetak bivše državne partije DDR- a. A time je nesumnjivo djelovala u vlastitu korist i protiv interesa istočnonjemačkog stanovništva čijim se odvjetnikom tako rado prikazuje. Bez tih financijskih sredstava ona ne bi preživjela svoj novi početak i postala bi rubna organizacija, ako bi još uopće postojala". Dnevnik "Neue Osnabrücker Zeitung" zastupa mišljenje da je neovisna komisija za preispitivanje imetka stekla i velike političke zasluge u obradi prošlosti DDR-a i to ne samo u materijalnom pogledu: "750 milijuna maraka, koliko je u opće dobrotvorne svrhe otišlo u nove zemlje, s obzirom na financijske potrebe možda djeluje malo. No ipak, taj je novac tamo tisuću puta bolje uložen nego da je stajao na bankovnim računima bivših stranaka DDR-a i masovnih organizacija. Tu se radi i o skromnom činu obeštećenja za pretrpljenu nepravdu i promašene životne šanse". Druga tema. U članku pod naslovom "Oslobodilačka vojska Kosova, OVK, prisutna je i u Makedoniji" berlinski dnevnik "Die Welt" postavlja pitanje priprema li se OVK i tamo na pobunu? "Iako se OVK smatra vojskom Kosova, Makedoniju smatra potencijalnim instrumentom kako bi ostvarila svoj cilj odvajanja Kosova od Srbije. Sjedne je strane Makedonija, kao i Albanija, mjesto odmora za OVK- borce. Na ulicama Tetova, metropole makedonskih Albanaca, oni se susreću u kafićima ili kod rodbine. "Ako zapad bude u stanju brzo ostvariti prihvatljivo rješenje za Kosovo, naime odvajanje od Srbije, onda ćemo mi u Makedoniji ostati mirni. Međutim, ako na Kosovu ne bude došlo do napretka, onda ćemo i mi u Makedoniji udariti, i to na veliko", kazuje jedan muškarac koji održava dobre kontakte s političkim vodstvom Albanaca u Makedoniji, ali i s OVK. U političkom pogledu pobuna bi imala smisla. Ako bi se u tom slučaju angažirao NATO, to bi povećalo pritisak na Zapad da intervenira i na Kosovu. "Ako bismo za to dobili slobodu Kosova, odustali bismo od pobune i živjeli dalje u jednoj zemlji s Makedoncima", citira "Die Welt" riječi jednog makedonskog Albanca. (RDW) 260148 MET aug 98