FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJEM 25. VIII. RDW: EU PRIZNAJE PORAŽAVAJUĆE REZULTATE U OBNOVI BIH

NJEMAČKA DEUTSCHE WELLE 25. VIII. 1998. Lijepi privid i loše ocjene "Oštra kritika kojom je Europska komora za reviziju popratila upotrebu financijskih sredstava Europske unije za obnovu Bosne i Hercegovine ponovno je bacila loše svjetlo na rad Europskog povjerenstva. Revizori su govorili o nesposobnosti uprave EU da reagira na posebnosti zadaće. Ta je nesposobnost prouzročila ne samo materijalnu već i političko-moralnu štetu. Nastup EU u ulozi najvećeg financijera lijep je privid a loše su ocjene za provedbu stvarnost. To se događa upravo u trenutku kada je na potezu od Balkana preko Bliskog istoka do Afrike potreban čitav spektar potpore gospodarskog diva EU radi jačanja političke i gospodarske stabilnosti. Nadalje, u EU istodobno jača zahtjev za povratom ovlasti s bruxelleskih vlasti na pojedine članice. To je pitanje već sada stalna tema na području pomoći EU pri razvoju. Krajem listopada bit će čak održan poseban sastanak na vrhu šefova država i vlada, koji bi se trebao pozabaviti pitanjem ne bi li svemoćna birokracija EU trebala smršaviti radi povećanja djelotvornosti i pojačano prenijeti svoje nadležnosti na nacionalne uprave, što bi bio logičan potez s obzirom na veću blizinu tih tijela u odnosu na građane. Bruxellesko povjerenstvo pokajnički je priznalo neuspjeh u slučaju Bosne, pohvalivši se poboljšanjem kako bi povećalo transparentnost i učinkovitost pomoći EU. No, negativna slika koju su birokrati EU i njihovi vanjski pomoćnici posredovali protekle dvije godine na području bivše Jugoslavije uvjetovana je čitavim nizom čimbenika. Nesposobnost počinje na razini vodstva, u Bruxellesu i na samom terenu. Svi se rađe bave politikom nego da se brinu za prokleto nužne sitnice. Mnogo toga odnosi se i na ostale zemlje i dijelove zemaljske kugle gdje se EU angažira u pružanju pomoći pri razvoju i humanitarne pomoći i otklanjanju posljedica katastrofe. S jedne strane treba spomenuti inzistiranje Vijeća ministara i - u slučajevima kada je treba konzultirati - Europske skupštine na sudjelovanju u donošenju odluka. Dok je skupština načelno sklona velikodušnosti pri pružanju pomoći trećim zemljama jer odgovarajućim financijskim sredstvima uglavnom upravljaju iskusne nevladine organizacije, Vijeće ministara EU vrlo cjepidlačno inzistira na poštivanju takozvanih procedura dodjele financijskih sredstava. Predstavnicima zemalja-članica strašno je važno da se pri dodjeli narudžbi kao i pri raspisivanju javnih natječaja EU poštuje opće uvriježena proceduralna pravila. To znači da se za takve narudžbe - uz malobrojne iznimke - mogu natjecati samo poduzeća iz EU. To načelo vrijedi i za isporuke materijala. Uz iznimku Visokog povjerenstva UN za izbjeglice (UNHCR)i ECHO, organizacije EU za humanitarnu pomoć, to vrijedi i za nevladine organizacije. Bit stvari: nakon napornog i dugotrajnog natezanja novac uglavnom ostaje u članicama EU. Zato je, primjerice, Radnički samarićanski savez, koji se u Njemačkoj obično brine za spasilačke zadaće, prijevoz bolesnika i njegu starijih osoba, i dobio od Povjerenstva EU poseban dodatak za program obnove u hrvatskoj istočnoj Slavoniji. Po izvješću revizora EU u tom su projektu zbog loše pripreme postignuti tek malobrojni rezultati. Tamošnji činovnici EU mogu na terenu odlučivati što s koliko novca gdje i kako treba učiniti praktički samo u okviru vlastite skromne priručne blagajne. Nakon kritike revizorske komore njihov bi limit trebao biti povećan. Osim toga, ubuduće bi primjenu financijskih sredstava na terenu trebao nadzirati i veći broj činovnika EU. No, ti će kadrovi zbog slabog poznavanja prilika u zemlji i zbog nepoznavanja jezika biti upućeni na mjesne snage ili na mjesnu upravu kojoj, naravno, moraju slijepo vjerovati. Naravno, među navodno humanim ljudima u i izvan EU, koji su spremni pomoći, ima i takvih koji smatraju da su naišli na zlatnu žilu. Savjetnici i stručnjaci, često samozvani ili opremljeni dvojbenim preporukama nacionalnih vlasti, nameću se činovnicima EU na terenu i u Bruxellesu. Bakšiš je također u većini slučajeva uvriježen mjesni i nacionalni običaj. To pokazuje čitav spektar i rizik takvog poduhvata. EU može pripomoći u vlastitim redovima i pri vlastitoj proceduri. Za ostatak vrijedi pravilo da pružanje pomoći ne smije zakazati čak i ako promjene nabolje nisu moguće", piše Heribert Korfmacher. 260146 MET aug 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙