WASH. TIMES 25. VIII. TERORIZAM BORCHGRAVE

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 25. VIII. 1998. Skrivena imovina terorista "Pronaći i zaplijeniti financijsku imovinu bin Ladena mnogo je teže nego pronaći iglu u sijenu", piše Arnaud de Borchgrave, urednik The Washington Timesa i upravitelj projekta koji se bavi globalnim organiziranim kriminalom pri Centru za strateške i međunarodne studije. "U studenom 1995., predsjednik Clinton izdao je naputak o globalnom pranju novca pod nazivom PDD-42. Clintonov naputak bio je namijenjen borbi protiv sve raširenijeg fenomena međunarodnih zločinačkih organizacija, a putem ograničavanja aktivnosti nekih 55 centara pranja novca u svijetu, od karipskih otoka do Vanuatua i Naurua u Pacifiku. Naputak je tvrdio da će Sjedinjene Države, ne uspije li diplomatsko uvjeravanje, izbaciti krivce iz američkog financijskog kruga. (...) Postoji globalna mreža nad kojom vlade imaju malo nadzora. One imaju sve manje i manje oruđa za nadziranje međunarodnih poslova čije se transakcije kreću oko 1 bilijun dolara po satu, putem globalnog sustava. Danas se procjenjuje da se godišnje opere 1,5 bilijuna dolara. Nekih 7 bilijuna dolara trenutačno se pohranjuje u poreznim rajevima (...). Godine 1994., pet je Rusa uvjerilo imućnog Amerikanca da ih predstavi svom bankaru u Nassau na Bahamima. Radilo se o mjesnom predstavniku velike švicarske banke. Rusi su pokušavali dogovoriti prijenos 2,5 milijardi dolara koje su željeli raspršiti u nekoliko drugih inozemnih centara na računima kojima se ne može naći trag. Sumnjajući u porijeklo njihovih dobitaka, glavni ured u Zurichu odbio ih je. Tri tjedana kasnije je jedan Rus, bez ikakvog predstavljanja, ušao u drugu švicarsku banku u Monaku i rekao upravitelju da želi premjestiti 400 milijuna dolara sa sličnim jamcima tajnog raspršivanja. Švicarski je bankar izjavio privatno: 'Stalno se nalazimo između proturječnih pritisaka - potrebe za novim poslovima i trudom da odbijamo prljav novac.' I ovaj je Rus bio odbijen. Jedine transakcije u kojima se moglo spominjati ime bin Ladena jesu one koje provodi zakonita građevinska kompanija njegove obitelji sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji. Osamin otac Mohamed umro je ostavivši iza sebe 9 milijardi dolara. Imao je 17 djece. Osamin udio u obiteljskom poslu bio je oko 300 milijuna dolara. Godine 1980., Osama bin Laden otišao je u Afganistan da bi organizirao dragovoljce koji su stizali sa svih strana islamskog svijeta, od Maroka do Malezije, zbog borbe protiv sovjetskih 'nevjernika' koji su napali i zauzeli zemlju. Nekih 40.000 'arapskih Afganistanaca' skupilo se oko Osaminog antisovjetskog barjaka. Njihova ih je vlada ohrabrivala da uđu u dragovoljce. Obučavala ih je pakistanska obavještajna služba, a financirali su ih i naoružavali zajednički CIA i njezine saudijske kolege, među ostalim i bin Ladenovi financijski doprinosi za njegovu neovisnu organizaciju. Mudžahejdini su se 10 godina borili u svetom ratu protiv Sovjetske vojske koja se, ponižena, na posljetku 1989. povukla. Sjedinjene Države brzo su izgubile interes za Afganistan. Arapski Afganistanci vratili su u se u svoje zemlje gdje su bili neželjeni i nezaposleni pa čak i sumnjičeni kao mogući teroristi. Mnogi su zaista otišli u Egipat, Jordan i Saudijsku Arabiju i počeli stvarati tajnu mrežu terorista za borbu s 'američkim korumpiranim marionetama i američkom i cionističkom dominacijom na srednjem Istoku.' (...) Osama bin Laden počeo se izjašnjavati protiv saudijske kraljevske obitelji jer je dopustila Amerikancima i drugim zapadnim nevjernicima da uđu u kraljevstvo i tamo ostanu. 'Nismo pobijedili sovjetske nevjernike u Afganistanu samo da bismo vidjeli kako našu vlastitu zemlju zauzimaju američki nevjernici', rekao je on svojoj obitelji. Kralj Fahd naredio je Osami da napusti zemlju 1991. On je otišao u Jemen i počeo kupovati velike kompanije i organizirati jezgru onog što danas čini globalnu terorističku mrežu. Jemen je bio jedina zemlja, zajedno s Jordanom, koja se suprotstavljala napadima u Zaljevu. Kad je ekstremna Nacionalna islamska fronta ugrabila vlast u Sudanu, najvećoj afričkoj zemlji, bin Laden se preselio preko Crvenog mora i smjestio svoje terorističke aktivnosti u Khartoum pod zaštitom sudanskog islamskog ideologa Hasana Turabija. Tamo je osnovao nove kompanije i nadgledao svježe sagrađene terorističke logore za obuku. Do tad je njegovo poslovno i financijsko carstvo bilo već dobro zakrinkano u poreznim rajevima pod mnogim pseudonimima. Iako je Osama bin Laden već bio povezivan s bombardiranjem Svjetskog trgovačkog centra i zavjerom da se sruši nekih 12 američkih putničkih zrakoplova nad Pacifikom; s bombardiranjem saudijskog centra za obuku u Riyadu (gdje je poginulo pet američkih vojnih savjetnika) 1995; s bombardiranjem u Dhahranu 1996. (prilikom kojeg je poginulo 19 Amerikanaca); i s neuspjelom zavjerom za ubojstvo pape - sve do prošlog tjedna nije izdan nikakav nalog da se omete bin Ladenova financijska struktura. Umjesto toga, Sjedinjene su Države vršile diplomatski pritisak na Sudan, uz pomoć Londona i Pariza, s ciljem da bin Laden bude izbačen iz zemlje. Krajem 1996., Sudanci su pristali i obavijestili Sjedinjene Države da on želi otići u Afganistan. Nismo ga pokušali oteti. A sad je on najtraženiji terorist u Americi, ideološki vođa i bankar terorizma kojeg ne financira neka država. S nekih 300 milijardi dolara u optjecaju u inozemstvu (naspram 100 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama), postoje izgledi da je Osama bin Laden također nakupio dovoljno novca u Afganistanu da bi mogao financirati daljnje terorističke operacije." 260140 MET aug 98