SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
25. VIII. 1998.
Njemačke banke pokazuju najviše tjeskobe zbog stanja u Rusiji
"Dok Rusija posrće u financijskoj krizi, malo je država promatra
tako tjeskobno kao što to radi Njemačka", piše Edmund L. Andrews.
"Njemačke su banke daleko najveći ruski zajmodavci, s oko 30
milijardi dolara u nenamirenim zajmovima. Njemačka vlada jamči
isplatu većeg dijela tog novca te može izgubiti milijarde dolara.
Osim gospodarskih briga, Nijemce brinu i političke. Budući da su se
u oba svjetska rata borili protiv Rusije te su desetljećima bili u
epicentru hladnog rata, mnogi Nijemci duboko su uznemireni
mogućnošću ruskog sloma.
'Glavne vladine brige političke su naravi', izjavio je Per Fischer,
podpredsjednik Commerzbanka. 'Ne možemo dopustiti Rusiji,
supersili tako bliskoj Njemačkoj, da sve dublje i dublje pada u
krizu.'
Njemačke političke i poslovne vođe u ponedjeljak su pokušale
umiriti tržišta i javnost. Ministar gospodarstva Gunter Rexrodt
brzo je objavio da će vlada nastaviti jamičiti zajmove Rusiji, tako
dugo dok Rusija provodi reforme koje je obećala MMF-u.
'Svi mi imamo snažan interes u trajnoj stabilizaciji stanja u
Rusiji', izjavio je Rexrodt. On je brzo prigrlio 'iskustvo i
priznatost' Viktora Černomirdina, koji je ponovno imenovan ruskim
premijerom. No drugi su bili strogi. Viši dužnosnik u njemačkom
ministarstvu financija Jurgen Stark, koji postaje direktor
središnje banke, upozorio je u ponedjeljak da su krize u Rusiji i
Aziji povećale rizik globalne krize. 'Nalazimo se u fazi kad je
globalni financijski sustav veoma osjetljiv na krize', izjavio je
Stark, dodajući da bi one mogle predstavljati 'najveći izazov u
posljednjih 70 godina.'
Njemačke banke već mnogo godina igraju važnu ulogu u Rusiji, no
njihova je uloga postala mnogo značajnija nakon pada Berlinskog
zida 1990. Dok je komunizam u srednjoj Europi i Sovjetskom Savezu
propadao, njemački su se proizvođači okrenuli prema istoku da bi
iskoristili kako svoj geografski položaj, tako i sposobnost da te
zemlje opskrbljuju materijalom i opremom.
Njemačke su banke pružale financijske usluge njemačkim izvoznicima
u Rusiji a bavile su se i ulaganjima u razvojne projekte. A njemačka
je vlada, prvenstveno kroz agenciju za promicanje izvoza Hermes,
bila jamac velike većine dugova. Prema njemačkom ministarstvu
gospodarstva, Hermes jamči više od 30 milijardi duga u ruskim
porjektima. Iako je ruska vlada nametnula devedesetdnevni
moratorij na isplatu stranih dugova, ona je izjavila da će i dalje
nastaviti poštivati vladine dugove.
Dugoročno, industrijski analitičari vjeruju da bi ruski zajmovi
mogli imati negativni utjecaj na njemački proračun. No mnogi od tih
zajmova neće još godinama pristići i nitko ne zna koliki bi dio njih
mogao otići u neplatež.
Dionice njemačke burze prošli su tjedan zbog te neizvjesnosti pale,
posebno bankovne dionice poput Deutsche Bank i Commerzbank. No
banke inzistiraju da su razmjerno sigurne budući da vlada podupire
toliko zajmova. Deutsche Bank kaže da je njezina 'izloženost'
ruskim zajmovima oko 750 milijuna dolara a Commerzbank kaže da
njezina prelazi 100 milijuna dolara. No bankovni dužnosnici kažu da
za polovicu te količine postoje odredbe o gubicima.
U ponedjeljak je bilo izjava da je Njemačka mogla učiniti više da
odvrati sadašnju krizu. Zamjenik direktora MMF-a u Washingtonu
Stanley Fischer rekao je za novine Frankfurter Allgemeine Zeitung
da su ruski problemi mogli biti ublaženi da je kancelar Helmut Kohl
prošli tjedan lobirao među europskim vođama u svrhu pomaganja
Rusiji.
Otto Hauser, glasnogovornik njemačke vlade, izjavio je da su te
primjedbe neutemeljene.
Mnogo je godina Kohl imao kako političke, tako i gospodarske
razloge da podupire odnose s Rusijom. Upravo je Mihail Gorbačov
objavio da Rusija neće sprječavati ponovno ujedinjenje Njemačke,
što je moralni dug koji je Kohl prizvao u nedjelju, dok je u sklopu
svoje kampanje govorio o ponovnom ujedinjenju Njemačke.
No u ponedjeljak su njemački bankari i vladini dužnosnici teško
pronalazili nekog u Moskvi tko će s njima razgovarati. Vođe ruske
vlade trebale su se u ponedjeljak sastati sa zapadnim bankama, pod
vodstvom Deutsche Bank i J. P. Morgana, da bi razmotrile
reprogramiranje isplata ruskih obveznica.
No bankari kažu da nije bilo moguće čak ni započeti raspravu, jer
Rusija nije imala pravu vladu. Ruse je predstavljao zamjenik
predsjednika ruske središnje banke, a europske su banke općenito
slale mjesne predstavnike umjesto visokih dužnosnika iz svog
sjedišta.
Fischer iz Commerzbanka izjavio je da su njemački bankari zabrinuti
zbog nedostatka sposobnih financijskih managera u Rusiji te da su
razmatrali da Rusiji ponude nekoliko svojih stručnjaka. (...)"
260135 MET aug 98
Renault blago povećao prodaju u 2024.
ISPRAVAK VIJESTI: Najava događaja - kultura - za četvrtak, 16. siječnja
Benetton zatvara tvornicu u Osijeku, otkaz za više od 260 radnika - sindikat
Čak 600 policajaca na ogledu košarkaške Eurolige u Parizu
Više od 150 osoba učilo hrvatski jezik na Sveučilištu Magellanes u Čileu
Počinje energetska obnova zgrade gradske uprave u Grubišnom Polju
Francuska: Predsjednica parlamenta upozorava na rizik izglasavanja nepovjerenja vladi
Sabor: Raste broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova
MojPosao: "Lead developeri" lani s najvišim plaćama, najpotplaćeniji frizeri
Izrael optužio Hamas za odustajanje od dijelova sporazuma o primirju