LJUBLJANA, 25. kolovoza (Hina) - Slovenska je strana za današnji sastanak ministara vanjskih poslova i ministara gospodarstva Hrvatske i Slovenije u Mokricama pripremila vrlo tvrda stajališta u vezi s pitanjem nuklearke Krško (NEK) od
kojih ne misli odstupati, naznačili su u današnjem razgovoru za slovenski radio direktor NEK Stane Rožman, direktor slovenskog gospodarstva (Eles) Ivo Banič, državni tajnik za energetiku Alojz Kovše i predsjednik slovenske skupine za sklapanje međunarodnog ugovora u NEK Uroš Korže.
LJUBLJANA, 25. kolovoza (Hina) - Slovenska je strana za današnji
sastanak ministara vanjskih poslova i ministara gospodarstva
Hrvatske i Slovenije u Mokricama pripremila vrlo tvrda stajališta u
vezi s pitanjem nuklearke Krško (NEK) od kojih ne misli odstupati,
naznačili su u današnjem razgovoru za slovenski radio direktor NEK
Stane Rožman, direktor slovenskog gospodarstva (Eles) Ivo Banič,
državni tajnik za energetiku Alojz Kovše i predsjednik slovenske
skupine za sklapanje međunarodnog ugovora u NEK Uroš Korže.#L#
Rožman je izjavio da će se razgovarati o novom statusu triju
sudionika involviranih u NEK (Slovenije, Hrvatske i poslovodstva)
i da je potrebno redefinirati njihovu ulogu, dogovoriti se o
uvjetima isporuke struje sa vlastitom nuklearkinom cijenom, te da
je potrebno osigurati jedinstvenost upravljanja NEK-om od strane
poslovodnog odbora u njegovoj novoj funkciji nadzornog odbora. Po
njegovim je riječima potrebno presjeći iluziju kako u NEK-u mogu
biti tri operatera, dodajući da nije obvezno da rješenjem o tome
budu zadovoljne sve tri strane.
Državni tajnik za energetiku u slovenskoj vladi Alojz Kovše rekao
je da je Hrvatska u vezi s nuklearkom Sloveniji uputila tri
prijedloga dokumenata - amandman na dogovor Dragonja-Porges iz
Portoroža prošle godine, garantno pismo vlade RH i prijedlog
dogovora dviju vlada u vezi s gradnjom i dekomisijom nuklearke.
Kovše je s tim u vezi istaknuo da je slovenska vlada donijela svoju
inicijativu u vezi s rješavanjem problema nuklearke po predviđenim
procedurama, te da je isto učinio i parlament imenovavši radnu
skupinu za sklapanje državnog sporazuma o nuklearci s Hrvatskom.
Kovše je dodao da u vezi s NEK nije moguće parcijalno nego cjelovito
rješenje i da slovenska inicijativa regulira statuus nuklearke,
problem upravljanja, rješavanje eventualnih sporova, financijske
odnose u vezi sa suulaganjem, pitanje amortizacije, cijene,
kredita, razgradnje, otpadaka, kadrova, zapošljavanja itd.
Kovše ističe da su se predstavnici skupina za sklapanje sporazuma o
nuklearci s hrvatske i slovenske strane već sastali i da Slovenija
inzistira na sastavljanju zajedničkih prijedloga dokumenata o NEK
kao ishodištu za pregovora, jer bi inače Hrvatska, ako bi se njezini
prijedlozi uzeli kao platforma došla u prednost. Predsjednik
slovenske skupine za pregovore Uroš Korže izjavio je da je problem u
tome što Hrvatska želi diplomatski odgovor na svoju notu kojom je
ponudila prijedloge dokumenata o NEK.
Alojz Kovše je rekao kako u vezi s pregovorima s Hrvatskom očekuje
tvrde pregovore i da se stvar riješi dijalogom, ali da bilo kakvo
drugo vlasništvo (mogućnost da Hrvatska svoj udio u JEK proda
trećem interesentu) "u ovoj fazi otpada". Po njegovim riječima
Slovenija ionako - ako bi se Hrvatska odlučila na prodaju svog
udjela) ima pravo prvokupa.
Direktor Elesa i predsjednik privremenog PO nuklearke Ivo Banič
kategorički je ustvrdio da Slovenija nikako ne može popustiti u
nekoliko točaka - modernizaciji NEK jer joj ona treba do kraja
vijeka trajanja 2023. godine (a možda i duže, dodao je), te da je
modernizacija 'condicio sine qua non', te se može govoriti samo o
njezinim modalitetima. Isto je po njegovim riječima i s pitanjem
cijene od 2,65 američki centi za kilovatsat koja je već bila
dogovorena i koja uključuje modernizaciju NEK jer je to također
trošak. "Ista troškovna cijena za nas i za HEP je konačno
stajalište", izjavio je Banič.
On je dodao da se je u vezi s troškovima dekomisije nuklearke moguće
razgovarati, ali da to nije stvar poslovodnog odbora kojemu je na
čelu nego slovenske vlade i slovenskog parlamenta koji je donio
zakon o obveznom uključivanju troškova dekomisije. Ostale stvari,
kao što su zapošljavanje Hrvata u NEK, stipedniranje stručnjaka za
NEK i slično teme su koje nisu od tolikog značaja, kaže Banič.
On je dodao kako mu je poznata studija direktora HEP-a po kojoj je
struja iz NEK i za Hrvatsku najpovoljnije rješenje, ali je ponovo
aludirao na lobi koji u Hrvatskoj navodno želi graditi elektrane na
ugljen i zato odustaje od investicija u NEK.
(Hina) fl dh
251259 MET aug 98