LJUBLJANA, 25. kolovoza (Hina) - Susret ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Mate Granića i Borisa Frleca danas u dvorcu Mokrice u Sloveniji pobuđuje veliko zanimanje. Slovenski je ministar nakon jučerašnjeg sastanka vlade,
kojem je po neslužbenim informacijama bio nazočan i predsjednik Milan Kučan, izjavio kako se nada "povratku na put konstruktivnog dijaloga" dviju država.
LJUBLJANA, 25. kolovoza (Hina) - Susret ministara vanjskih poslova
Hrvatske i Slovenije Mate Granića i Borisa Frleca danas u dvorcu
Mokrice u Sloveniji pobuđuje veliko zanimanje. Slovenski je
ministar nakon jučerašnjeg sastanka vlade, kojem je po neslužbenim
informacijama bio nazočan i predsjednik Milan Kučan, izjavio kako
se nada "povratku na put konstruktivnog dijaloga" dviju država.
#L#
Središnji slovenski list "Delo" u utorak u najavi susreta pod
naslovom "Dogovor otvara vrata" navodi da je susret Granića i
Frleca, bez obzira na ishod, jedan od najvažnijih nakon
osamostaljenja Hrvatske i Slovenije te kako bi nakon njega mogao
uslijediti posjet hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana
Ljubljani, ako Hrvatska prihvati imovinsko-pravi sporazum.
Slovenski mediji najviše pažnje pridaju međutim susretu ministara
gospodarstva Metoda Dragonje i Nenada Porgesa o nuklearki Krško.
"Slovenska vlada pripremila je svoja stajališta u vezi s Krškim
tako da ne bude popuštanja, a rezultat razgovora ovisan je
prvenstveno o tome s kojim će zahtjevima nastupiti Hrvati", piše
list, dodajući kako je uredba slovenska vlade kojom se omogućuje
djelovanje poslovodnog odbora nuklearke Krško i bez hrvatskih
članova ograničila manevarski prostor Hrvatske i u određivanju
cijene struje iz Krškog.
"Ukoliko ugovor o cijeni struje iz NEK ne bude zaključen do 30,
rujna, cijenu struje odredit će slovenska vlada u skladu sa svojom
uredbom", piše "Delo". List navodi da će o problemu dugova
Ljubljanske banke Zagreb također biti riječi na sastanku ministara
vanjskih poslova i gospodarstva, ali da je problem zakomplicirala
Privredna banka Zagreb najavom tužbe protiv Ljubljanske banke u
iznosu 140, odnosno 230 milijuna maraka.
"Delo" donosi i pregled otvorenih pitanja između dviju država. To
su, navodi list, pitanje granice, gdje je sporan dio kopnene
granice i morska granica u cijelosti, zatim problem NEK, gdje je
spor jer je Hrvatska suinvestitor, ali je sporno njezino
vlasništvo, a povremeni sporovi pojavljuju se i zbog različitog
obračunavanja troškova nuklearke. Problem deviznih uloga
Ljubljanske banke Zagreb, navodi list, što Hrvatska traži
bilateralno rješenje ili međunarodnu arbitražu, dok je Slovenija
spremna platiti manji dio duga, a ostalo drži predmetom sukcesijske
rasprave. U vezi "slovenske imovine u Hrvatskoj" "Delo" navodi kako
je problem u tome da to pitanje Hrvatska vezuje na pitanje
Ljubljanske banke Zagreb, pa se već usklađeni sporazum ne može
potpisati, a Sloveniji je na taj način "onemogućeno raspolaganje
imovinom u svojstvu vlasnika."
(Hina) fl dh
250929 MET aug 98