RUSIJA-SEGODNJA OD 24.8.98. RUSKE BANKE

RUSIJA SEGODNJA 24. VIII. 1998. Vlada između dvije vatre Julija Uljanova izvješćuje o ruskim financijskim prilikama: "Danas vlada mora priopćiti uvjete restrukturiranja državnih obveznica, no većina promatrača misli da će se odluka opet odgoditi. Razloge za takvo mišljenje daju nepovoljni rezultati susreta vladinog vrha s predstavnicima velikih stranih ulagača koji je održan koncem prošloga tjedna. Susret s ulagačima bio je zatvoren, a komentari o njegovim rezultatima jako skromni. Prema svemu sudeći, premijer Kirijenko je pokušao umiriti strance izjavama kako će Rusija zacijelo sve platiti. Ipak, ulagači - a na susretu su sudjelovali predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i dvadesetak velikih banaka, među kojima Merill Lynch, J. P. Morgan, C. S. First Boston - se nisu zadovoljili tim obećanjima. Glavnom smetnjom u pregovorima vlade sa stranim ulagačima može biti nakana ruske strane da stvori neravnopravne uvjete za konverziju državnih obveznica u nove državne papire. Prema podatku koji je procurio u glasila, vlada želi državne obveznice koje pripadaju ruskim građanima zamijeniti za papire s otplatom na tri godine, a strancima nude otplatu na pet godina. To je, svakako, zbunilo strane ulagače koji traže jednake uvjete. Predstavnik investicijske tvrtke Regent European Securities drži da je od svih pravila zamjene za strane ulagače najgore to što su njihova prava ograničena u odnosu na prava ruskih građana. Prema riječima direktora CS First Boston Vladimira Konovalova, 'na tržištu državnog duga moraju biti jednaki uvjeti za ruske građane i za strance'. Komentari ulagača nakon susreta bili su dosta oštri. Prema mišljenju predstavnika nekolikih banaka, vlada nije mogla odgovoriti ni na jedno postavljeno pitanje. Na koncu su strani ulagači izravno optužili rusku vladu da radi u interesu domaće financijske oligarhije. Jedan od sudionika konferencije između vlade i ulagača izjavio je da veliki poslovni ljudi postoje u svim zemljama, ali da nigdje nemaju takvog utjecaja na vladu kao u Rusiji. Strani ulagači imaju obrazloženje za takve izjave. U Rusiji su se ulagači uvijek dijelili na naše i tuđe. Sada, kada je vlada proglasila obustavu plaćanja, ona je ponajprije zaštitila ruske visoke poslovne krugove - devedesetodnevni moratorij na plaćanje nekih vrsta vanjskog duga najviše ide na ruku ruskim bankama. Tako ruska vlada stoji pred teškim izborom. Ako se za sve utvrde jednako 'liberalni' uvjeti konverzije, možda će nedostajati novca. Ako pak uvjeti budu jednako 'oštri', domaće banke neće izdržati. Ako uvjeti konverzije državnih obveznica za strance budu lošiji nego za domaće građane, sasvim je moguće da se stranci neće vratiti u Rusiju ni poslije 2000. Kako se izrazio jedan ugledan strani list, ulagači će prije jesti radioaktivni otpad nego što će pristati da uđe u posao s Rusijom. U tom će slučaju Rusija morati živjeti bez pozajmica, osim pomoći MMF-a i Svjetske banke." 250039 MET aug 98