THE WASHINGTON POST 24. VIII. RAZGOVOR S PAPOM

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 24. VIII. 1998. Razgovor a Papom "Čak je i Papa Ivan Pavao II. želio saznati najnovije vijesti o predsjedniku Clintonu i Monici Lewinsky. Na odmoru u svojoj ljetnoj rezidenciji, oko 40 minuta udaljenoj od Rima, papa je na početku svojega objeda zatražio najnovije vijesti o američkoj političkoj situaciji. Tada je upitao da li je američki narod još uvijek uz predsjednika Clintona. Dok je Clinton svjedočio o svom odnošaju s Monicom Lewinsky, papa je održavao mali dvodnevni seminar za intelektualce i državnike u cilju raspravljanja o svojoj omiljenoj temi: nadolazećem mileniju. Među prisutnima ovom elitnom događaju su bili i Zbigniew Brzezinski, bivši američki državni savjetnik za sigurnosna pitanja; Bronislaw Geremek, poljski ministar vanjskih poslova; i Bernard Lewis, vodeći stručnjak za povijest Srednjeg istoka. Krysztof Michalski, poljski filozof koji je i ravnatelj Instituta za društvene znanosti (Institute for Human Sciences) u Beču, za papu je organizirao konferenciju. Iako je papa u kolovozu službeno na dopustu, on je intelektualac i filozof pa ga zanima poslušati kako vodeći državnici i znanstvenici iznose svoja predavanja i raspravljaju o temi 'Vrijeme i milenij'. U malenoj se sobi u papinoj palači svakodnevno okupljalo 20-tak znanstvenika. Sjedili su oko stola u obliku slova 'U' dok je papa, odjeven u bijele halje noseći veliki zlatni križ, slušao, sjedeći za odvojenim stolom. Iako se govori kako je Papa Ivan Pavao II. na zalasku svoga papinstva i da je lošega zdravlja, i ja i ostali koji su prisustvovali konferenciji zaključili smo kako je djelovao življe i boljega zdravlja nego što je bio na sličnoj konferenciji održanoj prije četiri godine. Zatim je došlo vrijeme ručka. (...) 'Dobrodošli', kazao je papa na engleskom kada je ušao u blagovaonicu. Pomolio se i sjeo. Koji su njegovi planovi za 2000. godinu koju katolici zovu 'jubilarnom godinom'? Kazao je kako će se održavati katoličke sinode - okupljanja katoličkih svećeničkih dostojanstvenika - u Americi, Karibima, Aziji i Siberiji. Tijekom 2000. kazao je papa, planira poći stopama Abrahama putujući od Ura, u Iraku, do Sinaja, zatim do Jeruzalema i konačno do Damaska - gdje se dogodilo obraćenje svetog Pavla. U Jeruzalemu, kazao je, volio bi se susresti s predstavnicima još dvije 'abrahamske' religije - judaizma i islama. Unatoč nesređenoj situaciji na Srednjem istoku, papa je otkrio kako su ga i izraelski premijer Benjamin Netanjahu i palestinski predsjednik vlade Jaser Arafat pozvali da ih posjeti 2000. Papa je kazao kako je prihvatio pozive. (...) Prošloga siječnja papa je posjetio Kubu. Kako procjenjuje jakost kubanskog režima? 'Castro se sprema za meko slijetanje', rekao je. Što je time mislio? Kazao je kako vjeruje da Castro planira ostati na vlasti. Mnogi su Amerikanci otvoreno govorili kako je ovaj papa - rođen u Poljskoj - odigrao ključnu ulogu u potkopavanju komunizma i pomaganju pri okončavanju Hladnoga rata. Papa nije opovrgnuo ovu teoriju. Tek je kazao: 'Vjerujem u Providnost a Providnost koristi svoja pomagala. Možda je jedno od njih papa.' Ivan Pavao II. se prisjetio posjeta sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačeva Vatikanu 1989. - tek nešto prije pada Berlinskoga zida. Iste je godine papa održao konferenciju u Castelgondolfu - sličnu onoj koju je održao i ove godine - na kojoj su Geremek i ostali Poljaci pratili razvoj u Poljskoj. Papa je ovakove konferencije počeo održavati još 1985. kako bi intelektualcima iza Željezne zavjese dao priliku da se sretnu sa svojim zapadnim kolegama. Na ovoj je konferenciji papa kazao: 'Rusija je veliki problem. Naučili su se živjeti pod diktatorskim režimom...' tako da je promjena problem. Papa je kazao kako je, kada je predsjednik Jelcin posjetio Vatikan u veljači ove godine, učinio sve kako bi promijenio Rusiju. Prema papinoj procjeni, Jelcin je bio optimističan. Papa vjeruje kako Rusija ima dvije opcije: ili Europi okrenuti leđa ili surađivati s njom. Sklon je vjerovati kako će se Rusija orijentirati prema Europi. Okrećući se temi Ukrajine, papa je kazao:'Ukrajina bi trebala zadržati svoju neovisnost.' No naglasio je posljedice toga za Rusiju, objašnjavajući kako 'bez Ukrajine, Rusija ne može biti supersila.' (...) Ovaj je papa učinio mnogo u cilju poboljšanja odnošaja između katolika i židova - uključujući i otvaranje službenih odnošaja s Izraleom 1994. godine. Ponosno je napomenuo kako je rabinu rimske sinagoge kazao: 'Ti si naš stariji brat.' Sadašnje pogoršanje židovsko - katoličkih odnošaja uzrokovano je križevima koji su neke katoličke skupine postavile u koncentracijskom logoru u Auschwitzu, u kojemu su nacisti poubijali na tisuće Židova. Upitala sam papu da li se planira potruditi oko dobrih židovsko-katoličkih odnošaja - što bi značilo i neke akcije u Auschwitzu. 'A što mislite?', kazao je papa smiješeći se. Poljski dužnosnik mi je kazao da njegova vlada čeka na odluku na nadolazećoj konferenciji biskupa. Očekuje se da će biskupi predložiti da se mali križevi, koji su postavljeni u Auschwitzu, uklone - no ne i veliki križevi koji su postavljeni u spomen nekih Poljaka iz koncentracionog logora. Nadamo se novom poglavlju između židova i kršćana, kazala je Ira Katznelson, profesorica na kolumbijskom sveučilištu. Papa je zaklimao glavom i ponovio riječi Katznelsonove: 'novo poglavlje'. Biskup je tada kazao: 'Konferencija za tisak je gotova.' Papi se, koji je stranac novinarima, ova rečenica svidjela. Napuštajući sobu, ponovio je: 'Konferencija za tisak je gotova'", završava svoj članak Lally Weymouth. 242351 MET aug 98