NA JESEN U SABORU ZAKON O OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

FONDOVIMA ZAGREB, 22. kolovoza (Hina) - Saborski zastupnici trebali bi na prvom jesenskom zasjedanju raspravljati o Prijedlogu zakona o obveznim i dobrovoljim mirovinskim fondovima. Tim zakonom uređuju se preostala dva stupa mirovinske reforme - obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štrednje za osiguranike mlađe od 40 godina te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, koje će moći uplaćivati svi građani. #L# Hrvatski državni sabor ljetos je izglasao Zakon o mirovinskom osiguranju, koji uređuje područje obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, kojim se određuju nove dobne granice za odlazak u mirovinu (60, odnosno 65 godina), novi način izačuna mirovinske osnovice kao i financiranja mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika. Mirovinska reforma počet će 1. siječnja 1999. U sustavu obvezne individualne kapitalizirane štednje (tzv. drugi stup) bit će osnovani obvezni mirovinski fondovi koji će prikupljati i čuvati uplaćeni novac svojih članova. Osiguranicima, koji će moći izabrati članstvo u samo jednom fondu, poslodavac će sredstva uplaćivati na individualne račune svakog mjeseca, istodobno s isplatama plaća i uplatama ostalih doprinosa. Zasad je predviđeno da mlađi od 40 godina, a i oni između 40 i 50 godina, koji odluče sudjelovati u drugom stupu mirovinskog osiguranja, uplaćuju od 21,5 posto ukupne stope doprinosa, 16,5 posto za mirovine sadašnjih umirovljenika, a pet posto na vlastite račune. Slijedom toga, svi koji će ući u dvostupno obvezno mirovinsko osiguranje, u trenutku umirovljenja (prvi oko 2025.) steći će pravo na kombiniranu mirovinu iz prvog stupa i mirovinsku rentu. Sredstvima prikupljenim na individualnim računima u mirovinskom fondu upravljat će obvezno mirovinsko društvo licencirano od Komisije za vrijednosne papire i prihvaćeno od Agencije za nadzor mirovinskih fondova, koja će biti ustanovljena. Agencija će odobravati osnivanje obveznih mirovinskih fondova i osiguravati nesmetano djelovanje sustava mirovinskog osiguranja na temelju kapitalizirane štednje. Minimalni temeljni kapital koji je zakonodavac predvidio za osnivanje obveznog mirovinskog društva je 40 milijuna kuna, a morat će imati minimalno 80 tisuća članova. Društvo će sredstva s individualnih računa ulagati na tržištu kapitala, uz zadana investicijska ograničenja kako bi se manjio rizik. Za svoj rad društvu će pripasti naknada za upravljanje kao i mogućnost sudjelovanja u dobiti fonda. Ukoliko osiguranik neće biti zadovoljan mirovinskim društvom u kojemu se nalazi njegov novac, moći će ga prenijeti u drugi obvezni fond - besplatno nakon isteka pet godina člastva, a uz određenu naknadu ako to učini prije. Prijenos sredstava kao i evidenciju o članstvu vodit će Agencija za nadzor. U sustavu dobrovoljne individualne kapitalizirane štednje ( tzv. treći stup) osnovat će se dobrovoljni mirovinski fondovi u koje će novac ulagati svaki građanin voljan da štedi za starost. Sredstva će građani ili njihovi poslodavci uplaćivati na individualne račune redovito ili povremeno, a zakonodavac je predvidio i mogućnost da se sredstava ulažu u više fondova. I ovim će fondovima upravljati mirovinska društva, a za osnivanje takvog društva bit će poreban minimalni kapital od 15 milijuna kuna i dvije tisuće članova fonda. Po stjecanju prava na odlazak u mirovinu u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, svaki će član obveznog i dobrovoljnog mirovinskog fonda imati pravo prenijeti ukupni iznos svoje štednje u odgovorajuće mirovinsko društvo, koje će na temelju tog iznosa odrediti doživotni mirovinski anuitet (mirovinu). To će se područje, međutim, urediti posebnim zakonom. Tamara Marinković (Hina) mt il 220838 MET aug 98