NJ 20.VIII. DIE WELT: PUŠINA BI HRVATSKOJ VLADI MOGLA DONIJETI NEGATIVNE BODOVE

NJEMAČKA DIE WELT 20. VIII. 1998. "Terenac" za izbjeglice "78-godišnji Ivan Frank bio je najbrži: taj se starac krajem 1997. g. vratio u obnovljeni neboder 'Dunav' u Vukovaru i time prvi profitirao od programa EU za obnovu Hrvatske. Svojim se domovima u međuvremenu vratila i većina njegovih nekadašnjih susjeda, uz pomoć EU dovršene su i druge kuće ali vruća faza povratka tek počinje. Hrvatska vlada upravo je usvojila plan povratka izbjeglica koji će poslužiti kao temelj utjecaja planiranih projekata EU na stanje na čitavom području bivše Jugoslavije, sve do Kosova. Navedeni projekti utjecat će i na daljnju sudbinu izbjeglica koje danas žive u Njemačkoj. Osim toga, bit će i mjerilo za srednjoročnu spremnost Hrvatske za prijem u EU. G. 1996. Europsko povjerenstvo dodijelilo je kölnskom 'Arbeiter- Samariter-Bund-u' ('Radnički samarićanski savez' - ASB), odjel pomoći inozemstvu, ekskluzivni mandat za realizaciju programa obnove Hrvatske. Spomenuti savez popravio je prvo strujnu i vodovodnu mrežu u Vukovaru a potom su obnovljene kuće za nekoliko stotina izbjeglica. Hrvatski plan teoretski jamči povratak svakom ratnom izbjeglici, neovisno o etničkom podrijetlu. No, pravi život odvija se vani, u selima. 'Hrvati stoje pred svojim kućama u koje su uselile srpske izbjeglice i obratno', izjavljuje Wolfgang Gressmann. Gressmann koordinira projekte ASB/EU ali je zapravo neka vrsta terenskog radnika. 'Odlazimo u istočnoslavonska sela u okolici Vukovara i nudimo tamošnjim izbjeglim Srbima povratak u zapadnoslavonski grad Pakrac. Tamo pak razgovaramo s hrvatskim obiteljima, pitajući ih žele li se vratiti u istočnu Slavoniju'. Početnu fazu povratka čine 'razgledavanja' pod policijskom zaštitom. Ljudi ponovno uspostavljaju kontakt s bivšim susjedima i kasnijim neprijateljima. Tek tada na teren izlaze zidari. U sljedećoj fazi ASB se namjerava pobrinuti za 10 tisuća srpskih izbjeglica, koji su 1995. g. izbjegli iz hrvatske krajine da bi ih Srbija potom 'proslijedila' na Kosovo. Ti ljudi vegetiraju danas u kosovskim kampovima, dodatno potpirujući tamošnji rat. Naime, kosovski Albanci smatraju izbjeglice sastavnim dijelom 'srbizacije' svoje domovine. Osim toga, ASB mora sljedećih godina ohrabriti 40 tisuća krajiških izbjeglica, koji su u srpskom dijelu Bosne uselili uglavnom u kuće Muslimana, da se vrate svojim domovima jer se vlasnici zauzetih kuća nemaju kamo vratiti iz Njemačke ili ostalih dijelova Bosne. 'Suočeni smo s dramatičnim klupkom izbjegličkih migracija', izjavljuje Gressman, objašnjavajući kamo su sve ratni vihori odnijeli ljude: 'Hrvatski Srbi našli su se u Bosni, bosanski Hrvati u Hrvatskoj, bosanski Muslimani u Hrvatskoj, hrvatski Srbi na Kosovu. Stotine tisuća izbjeglica našle su se pak u inozemstvu'. Tko repatrira bosanske izbjeglice u njihova sela, u kojima još uvijek žive krajiški Srbi, riskira stvaranje napetosti. Program EU otklanja takve opasnosti nekom vrstom ranžirnog kolodvora, preko kojeg izbjeglice quasi kružnim pomacima dolaze u svoje nekadašnje domove. U tom pogledu opisani projekti imaju karakter modela. Bruxelles svjesno teži obnovi multietničke demografske strukture. U slučaju cementiranja statusa quo stotine tisuća ljudi zauvijek bi izgubile svoje domove te bi želja za osvetom nastavila živjeti još generacijama. Opisani model istodobno predstavlja signal Srbiji. Uspije li pomirenje u pojedinim dijelovima bivše Jugoslavije, Beograd će se svojim okrutnim progonima na Kosovu izolirati još jače nego dosad. Hrvatska se pak nalazi na početku puta u Europu. EU prati provedbu plana povratka posredstvom svog posebnog izaslanika Pera Vinthera: 'Naravno, naše je najveće sredstvo pritiska želja Hrvatske da jednog dana možda postane članicom EU', izjavljuje taj diplomat, dodajući da poštivanje prava manjina pritom ostaje glavnim ispitom za pristup Hrvatske EU. Starca Ivana u Vukovaru Zagreb može smatrati pozitivnim bodom baš kao i njegove susjede. 'U našoj kući ponovno žive većinom Srbi, kao i prije rata', pripovijeda taj Hrvat. Mjesto Pušina, smješteno 140 kilometara istočno od Zgreba, opteretit će pak hrvatski račun negativnim bodom. Neki Srbi, protjerani iz tog sela, žele se vratiti svojim domovima te je 'terenac' ASB-a Gressmann nedavno posjetio seosku upravu. Tamo je sjedilo hrvatsko izaslanstvo, koje je čeličnog izraza lica objavilo da nitko više ne želi Srbe. Napokon, oni su 1941. započeli rat, podsjećaju. ASB namjerava izvijestiti o tom slučaju hrvatsku vladu i Pera Vinthera. Bude li Zagreb u seocetu Pušina blokirao promet na spomenutom ranžirnom kolodvoru, potencijalni srpski povratnici morat će ostati u kućama koje pripadaju bosanskim Muslimanima. Budući da je na području bivše Jugoslavije sve međusobno opasno isprepleteno, čak i malo selo može unijeti pomutnju u velike mirovne napore", zaključuje Werner Paczian. 210055 MET aug 98