US NY TIMES 20. VIII. PRAŠKO PROLJEĆE

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 20. VIII. 1998. O Praškom proljeću "Prije točno trideset godina Sovjetski Savez i Varšavski pakt upali su u Čehoslovačku. Napad je izbrisao ono što je vlada Aleksandra Dubčeka zvala socijalizmom s ljudskim licem, koji je sadržavao slobodni tisak, neka politička prava i demokraciju unutar komunističke partije. Nova knjiga 'Praško proljeće '68' pomaže odgovoriti na pitanje zašto su Sovjeti napali Čehoslovačku, kao što su napali i Mađarsku, dok su istovremeno previdjeli neposluh drugdje", piše uvodničar lista. "Knjigu je sastavio odbor znanstvenika Čehoslovačke koji su pročešljali arhive svoje zemlje te su uz pomoć nevladine skupine iz Washingtona, Arhiva državne sigurnosti, pronašli sovjetske dokumente kao i dokumente iz drugih zemalja istočnog bloka. Većina pisama i prijepisi sastanaka i telefonskih razgovora dosad nisu objavljeni na engleskom jeziku. Moskva je strahovala da bi se Praško proljeće moglo proširiti. Najgorljiviji zagovornici napada dolazili su iz istočne Njemačke i Poljske, a ne Kremlja. Krivovjerje koje je izgleda najviše razljutilo sovjetskog vođu Leonida Brežnjeva bilo je sloboda tiska. U više razgovora s blagim Dubčekom, Brežnjev je gunđao zbog antisovjetskih napada u češkim novinama. On je od Dubčeka stalno zahtijevao da se okruži 'pouzdanim' članovima stranke. Dubček je na posljetku u jednom telefonskom razgovoru rekao 'ukoliko vjerujete da vam radimo iza leđa, tad biste trebali poduzeti mjere koje vaš politbiro smatra potrebnim.' Brežnjev je odgovorio tek 'Saša, razumijem da ste nervozni.' Neki Rusi tvrde da je Dubčekova izjava bila poziv, no mnogo je vjerojatnije da je ona proizašla iz ogorčenja. Dokumenti otkrivaju da je Moskva možda brinula o zaštiti nuklearnog oružja koje je planirala postaviti u Čehoslovačkoj ili ga tamo razmjestiti u žurnom slučaju. Sažetak čehoslovačkog izviješća o vojnoj doktrini pokazuje da su dužnosnici razmatrali odbijanje tog nuklearnog oružja. Harvardski stručnjak za arhive istočnog bloka Mark Kramer smatra da je ta informacija procurila u Moskvu kratko prije napada. Nakon napada, većina dužnosnika Praškog proljeća postali su ložači ili noćni čuvari (Dubček je završio kako popravljač cijevi) a hir slobode nestao je, da bi se u Čehoslovačku vratio tek poslije 1989. Napad je, međutim, kod zapadnih komunističkih stranaka uvelike smanjio potporu Moskvi, a Praško proljeće postalo je modelom za reforme koje su uslijedile kasnije. Godine 1987. Gorbačovljev glasnogovornik Genadij Gerasimov bio je upitan za razliku između perestrojke i Praškog proljeća. 'Devetnaest godina', odgovorio je." 210054 MET aug 98