FRANCUSKA-LIBERATION OD 19.8.98. DEVALVACIJA RUBLJA

FRANCUSKA LIBERATION 19. VIII. 1998. Rusija na udaru, Jeljcin na dopustu O prilikama u Rusiji u svezi s devalvacijom rublja izvješćuje Pascal Riche pozivajući se na AFP i Reuter: "Jučer, dan nakon devalvacije rublja, Rusi su i dalje tražili dolare, više zbog fatalizma, nego zbog panike. Mirno su stajali u repu pred mjenjačnicama koje su uzimale veću proviziju nego obično. 'Kupuju dolare po 6,30 rubalja, a prodaju ih po 8 do 9 rubalja', ustvrdio je jedan promatrač. Mnoge su mjenjačnice zbog nelikvidnosti ostale bez dolara. Jučer se potražnja dolara u unutrašnjosti smanjila zbog precijenjenosti zelene novčanice. Za pučanstvo koje je poznavalo i gore dane - četveroznamenkastu inflacija početkom ovog desetljeća - devalvacija je samo još jedna loša vijest. Rusi svakako očekuju novi rast cijena budući da se većina prehrambenih proizvoda uvozi. Ali, kako filozofski primjećuje radnik iz Magadana na istoku Rusije: 'Velik broj ljudi nije primio plaću već mjesecima, pa ni ne trebaju razmišljati što s rubljima'. Na službenom deviznom tržištu rubalj je pao na 6,88 za jedan dolar, dok je prethodnog dana bio 6,43, što je manje od predviđenog budući da je gornja granica novog koridora utvrđenog u ponedjeljak bila 9,5 rubalja. Udarni val devalvacije počeo se širiti na druge zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. Oslabila je i ukrajinska grivnja, pa je Kijev najavio mogućnost proširenja fluktuacijske marže. Budući da oko 40 posto ukrajinskog izvoza (žitarice, prehrambeni proizvodi, čelik...) ide u Rusiju, čini se da će teško biti izbjeći devalvaciju grivnje. U sličnom su položaju i druge zemlje kao Bjelorusija i Letonija. Dok je burza ponovno pretrpjela pad veći od devet posto, predsjednik Boris Jeljcin nastavio je svoj dopust (dug više od mjesec dana...) u rezidenciji u predgrađu Moskve. Takvo ponašanje brine njegove zapadne savjetnike i izaziva komuniste koji imaju većinu u Dumi (Donjem domu parlamenta). 'Opće je mišljenje da je sve trulo i da se sve razletjelo u komadiće', izjavio je jučer njihov vođa Gennadij Zjuganov obećavajući prosvjede u cijeloj zemlji. On je također pomalo grubim riječima upozorio strane ulagače: 'Ako i dalje budete davali novce i podupirali pijanca, podlaca i razvratnika (Jeljcin), odgovarat ćete zajedno s njime!' Prema ruskoj agenciji Interfax, premijer Sergej Kirijenko i guverner središnje banke Sergej Dubinjin ponudili su ostavke koje je Jeljcin odbio. Predsjednik iz svoje dače ipak priprema promjene u vladi. Devalvacija od ponedjeljka otvorila je zapravo utrku za izbore u prosincu 1999. (za parlament) i lipnju 2000. (za predsjednika). Kratkoročno gledano, najveću prijetnju predstavlja položaj banaka. One su spekulirale sa stabilnosti rublja i moraju platiti ugovore o zajmu koje je devalvacija učinila jako skupima (prodavale su dolare na zajam po cijeni od 6,3 rublja za dolar). Odgoda plaćanja duga od 90 dana koja je proglašena u ponedjeljak, daje im predah. No prema jednom zapadnom stručnjaku u Moskvi, 'vlada neće poštedjeti bankarski sustav od pretvorbe, što bi moglo dovesti do zatvaranja nerentabilnih banaka'. U pripremi su pregovori s privatnim zapadnim bankama radi reprogramiranja njihovih potraživanja prema ruskim bankama. U međuvremenu, središnja banka i dvanaest najvećih trgovačkih banaka pokušavaju ponovno pokrenuti bankarski sustav. Posljednji je gotovo paraliziran od ponedjeljka budući da je razmjena između banaka zamrznuta. Neki gospodarstvenici ne isključuju mogućnost katastrofe. 'Doći će do raspada bankarskog sustava', predviđa Jeff Robins iz 'Renaissance Capitala'. Krizu bi moglo preživjeti samo sto do dvjesto banaka (od 1 500). Napokon, jedini pobjednici u borbi s devalvacijom su velika industrijska poduzeća za preradu nafte i plina. Zapadni stručnjak komentira: 'Zbog pada cijena nafte njihove će prodajne cijene jedva pokriti troškove. Kako su prve u dolarima, a drugi u rubljima, devalvacija će im omogućiti da lakše dišu. Ali kako dugo?" 192217 MET aug 98