PROFIL-ČAROBNI ŠEGRTI-BR. 34

AUSTRIJA PROFIL br. 34, 17. VIII. 1998. Čarobni šegrti "'Nikada' neće oprostiti atentaorima u Najrobiju i Dar-es-Sallamu. 'Mi ništa ne zaboravljamo', zvonilo je iz Bijele kuće poslije napadaja. To je zvučalo ratnički ali istodobno bespomoćno. I nitko ne zna bolje o toj bespomoćnosti od stručnjaka tajne službe koji su godinama vodili američku politiku na Srednjem Istoku: nepredvidljiva Hidra međunarodnog terorizma koja im danas utjeruje strah i užas, izrasla je i odhranjena izravno pred očima CIA-e. Pogled na popis 'uobičajenih sumnjivaca' jasno pokazuje kako se američka politika kobno uplela u fundamentalističku pozornicu. Tu je najprije slijepi egipatski šeik Omar Abdel Rahman koji kao pokretač napada na New Yorški World Tarde Center u veljači 1993. sjedi u zatvoru u SAD-u. Šest godina ranije Amerikancima je još bio nužno potreban. Njegova disertacija na dvije tisuće stranica o 'Svetom ratu' i njegovi huškački napisi protiv Židova i Amerikanaca, 'širitelja razvrata i AIDS-a', već su doduše bili poznati - no CIA-i je izgledalo pozitivno kako je šeik za rat protiv sovjetske vojske u Afganistanu mobilizirao arapske dobrovoljce. Za to su mu ponudili logističku potporu. Ekspedicijski korpus islamista morao se na posljektu naoružati: oružjem koje je doduše nabavila CIA, ali ga je platio saudijski milijarder Usama bin Laden. Taj 41-godišnji poslovni čovjek iz Rijada u međuvremenu slovi kao 'najopasniji terorist svijeta'. Na njegov račun idu napadi u Rijadu studenog 1995. i u Dahranu lipnja 1996. u kojima je život izgubilo 24 američkih vojnika. Pritom su kao i u Najrobiju i u Dar-es-Salaamu bombe dovežene na odredište u cisternama za vodu. Bez da je priznao najnovije napade, Laden ih je ocijenio kao 'početak rata muslimanskoga svijeta protiv Sjedinjenih Država'. Šeik svoje konce povlači, sasma u skladu s vremenom, preko interneta. Bez napuštanja svojega skrovišta, komunicira s terorističkim skupinama u Pakistanu, Indiji, Bangladešu i Egiptu. Pritom se, prema spoznajama egipatske tajne službe, koriste takozvanim beduinskim kodom čije je dešifriranje navodno gotovo nemoguće. (Kako je savršeno opremljena primjerice egipatska teroristička skupina Jamaa al Islamija, odgovorna za krvoproliće u Luksoru u studenom, pokazuje pogled na njihovu web stranicu http://www.almurabeton.org: korisnicima koji govore arapski nudi pomoć u terorističkim napadima s podrobnim naputcima za proizvodnju bomba i ručnih granata). Bin Laden, čiji imutak od 600 milijarda dolara leži u Luksemburgu, Švicarskoj i na Bahamima, već godinama živi neometano u jednom brdskom selu u blizini južnoafganistanskog grada Kandahara. Njegovo izručenje propada zbog otpora njegovih domaćina, talibana. I tu će se SAD sjetiti svoje vlastite politike: u pobjedonosnom pohodu radikalnoislamskih talibanskih milicija također su marljivo pomagali. Uz pomoć Pakistana i potporu CIA-e, talibani su osvojili više od 90 posto Afganistana. U protekla dva tjedna s Mazar-i-Sharifom i Taloqanom pale su i posljednje utvrde oporbe. Ako se pogleda diktatura kamenog doba koju su ustrojili talibani, njihova umiješanost u trgovinu drogom i davanje utočišta teroristima poput bin Ladena, nameće se samo jedno pitanje: zašto ih Amerikanci već odavno nisu stavili na svoj popis za odstrijel? Odogovor je u geostrategijskom konceptu SAD-a na Srednjem Istoku: tamo su još uvijek Iranci 'teroristički sotona nad sotonama'. Za izolaciju šiitskie božje države stoga su bila i jesu opravdana sva sredstva. Osim toga, s talibanima se mogu praviti i unosni poslovi: američke naftne kompanije Unocal i Delta planiraju izgradnju plinovoda od Turkmenistana do Pakistana, pored iranskog neprijatelja kojeg time žele izolirati. Hoće li to uspjeti, upitno je. Ostali susjedi naime otežavaju život američkim stratezima: ne samo Iran, nego i Rusija, Uzbekistan i Tadžikistan nisu spremni prihvatiti talibana kao susjeda. Rusija je prošlog tjedna već premjestila dodatne postrojbe u tadžikistansko Pamirsko gorje. SAD moraju paziti na još jednu frontu: u ophođenju s drugim neprijateljem, iračkim predsjednikom Saddamom Husseinom. On je doduše izoliran i s najnovijim napadima nema veze, ali provocira Washington svojom pobunom protiv američkih inspekcija oružja. U slučaju novog napada na Irak, čak i SAD-u naklonjena Saudijska Arabija drži da će svanuti čas arapske solidarnosti: 'Bombe bi u regiji raspirile veliku mržnju spram SAD-a', uvjerljivo upozorava 'Saudi Gazette'. 'Posljedice bi mogli biti napadi na zemlju proroka'" - piše Michael Wrase. 192215 MET aug 98