NJEMAČKA 12. VIII. FAZ: MAĐARI NE ŽELE RATOVATI NA KOSOVU

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 12. VIII. 1998. Izvoz krize s Kosova u Vojvodinu "U Srbiji je na snazi stari zakon prema kojemu kriza na jugu prije ili kasnije mora utjecati na stanje na sjeveru i obrnuto. Ustavom iz 1974. Titovi su komunisti dodijelili autonomnim pokrajinama u sastavu Srbije (...) opsežnu samoupravu. Autonomne pokrajine bile su uglavnom samostalne upravne jedinice u sastavu jugoslavenske republike Srbije i istodobno ustavnopravni subjekti Socijalističke Federativne Republike Jugoslvije (SFRJ), a imale su svoje mjesto i glas u kolektivnom državnom predsjedništvu. Srpske pokrajine imale su u zajedničkim tijelima gotovo jednaka prava kao i republike Slavonija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makdonija. Ono što su brojčano jaka mađarska manjina u Vojvodini i, u prvom redu, albanska većina na Kosovu, smatrale povijesno pravednom djelomičnom nadoknadom za to što nisu dobile vlastite republike u višenacionalnoj jugoslavenskoj državi, mnogi su Srbi smatrali skandalom. Zašto su nam u Srbiji 'oduzete' dvije autonomne pokrajine dok Srbi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nisu dobili sličnu samoupravu, pitali su oni. Sukob oko autonomnih pokrajina i odluka Beograda o faktičkom ukidanju samouprave Vojvodine i Kosova 1989. i 1990. godine, označili su početak raspada Jugoslavije. Nakon gotovo deset godina rat se vratio na Kosovo, a time i na svoje izvorište. Budući da su Vojvodina i Kosovo doživjeli istu sudbinu prilikom ukidanja autonomije, rat na Kosovu narušava i labilnu ravnotežu u Vojvodini. Za razliku od Kosova, gdje Albanci čine 90 posto stanovništva, oko 300 tisuća Mađara u Vojvodini ima, s 15 posto udjela u ukupnih dva milijuna stanovnika, tek status najbrojnije manjine. Pritom valja dodati da njihov udio u strukturi stanovništva već godinama opada. Ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini teško su pogodili i vojvođanske Mađare. Zbog nacionalističke hajke u Srbiji i naseljavanja brojnih srpskih izbjeglica iz Hrvatske i Bosne na klasično kolonizacijsko područje Vojvodine, položaj Mađara neprekidno se pogoršavao. (To se, doduše, još više odnosi na brojčano slabu hrvatsku manjinu.) Mađari su morali i izravno sudjelovati u ratu. Po navodima Saveza Mađara Vojvodine (SMV), najjače političke snage mađarske manjine, 44 mlada Mađara izgubila su živote u ulozi vojnih obveznika jugoslavenske vojske. Polovina poginulih mladića potjecala je iz Szabadke (srpski: Subotice), smještene u blizini mađarske granice. Nakon 1991. godine, oko 40 do 50 tisuća mladih Mađara bijegom je izmaknulo mobilizaciji tako što je većina njih otišla u Mađarsku. Iz sasvim razumljivih razloga Mađari strahuju da bi se nešto slično moglo ponoviti u kontekstu sadašnjeg rata na Kosovu. Prema navodima SMV-a, 400 mladih Mađara služi vojni rok u vojarnama na Kosovu. Najmanje dva vojnika iz Vojvodine već su ubijena na Kosovu, jedan Rom i jedan Mađar. Tijekom razgovora sa srbijanskom vladom, Jozsef Kasza, predsjedatelj SMV-a i gradonačelnik Szabadke, zamolio je svoje sugovornike da Mađare stacionirane na Kosovu uskoro pošalju kućama. SMV je zastupljen u srpskoj skupštini kao jedina stranka Mađara i čak je imenovao jednoga podpredsjednika. Srpska je strana, doduše, na molbe SMV-a odgovorila neodređenim obećanjima, ali do sada ništa nije učinjeno. Stotine mađarskih vojnih obveznika i dalje obavljaju svoju opasnu službu na Kosovu. Osim toga, proteklih su dana pričuvni vojni obveznici u Vojvodini dobili brojne pozive za mobilizaciju. Prema mađarskim navodima, pripadnici mađarske manjine čine 60 posto od oko tisuću obveznika koji su dobili mobilizacijski poziv. Mađari strahuju da će vojni obveznici u pričuvnom sastavu biti poslani na Kosovo ili će morati uskočiti na mjesto vojnih obveznika poslanih na Kosovo. Mađari pak naglašavaju da ne žele sudjelovati u srpskom ratu na Kosovu ni na jedan od spomenuta dva načina. Stoga su Kasza i SMV pozvali mađarske pričuvne vojne obveznike na očitovanje građanskog neposluha, savjetujući im da zaniječu prispjeće poziva za mobilizaciju. Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova također je Beogradu očitovalo svoju zabrinutost glede tog pitanja - doduše, bez ikakvog uspjeha. Vojska, naravno, odbacuje priče o mobilizaciji u Vojvodini. Njezini predstavnici ističu da je godišnje pozivanje pričuvnih vojnih obveznika - bez obzira na njihovu etničku ili nacionalnu pripadnost, na ukupno 90 dana vojnih vježbi i na daljnje uvježbavanje, sukladno zakonu. Aktualni poziv na mobilizaciju obuhvaća samo 60 dana i nema nikakve veze s krizom na Kosovu, ističu oni. Srbijanska je policija - posebno u Subotici - već započela potragu za onim pričuvnim vojnim obveznicima koji nisu prihvatili poziv na mobilizaciju. SMV im nudi pravnu pomoć, ponavljajući svoj poziv na građanski neposluh. Kao predstavnik političkih interesa mađarske manjine u Vojvodini, SMV se nalazi u teškom položaju. Treba li prekinuti dijalog s vjerolomnom srbijanskom vladom? S jedne strane, treba sačuvati muškarce mađarske nacionalnosti od mogućeg ratovanja na Kosovu, a s druge bi strane poziv na civilni neposluh mogao ponovno potaknuti brojne Mađare na bijeg u Mađarsku, motiviran strahom od vojne policije. A to bi dodatno desetkovalo ionako sve malobrojniju mađarsku manjinu. Neki Mađari u Subotici smatraju da srpske vlasti priželjkuju upravo takvu popratnu pojavu sadašnjih događaja", prenosi Matthias Rüb. 122358 MET aug 98