I.H.T. - ŠPANJOLSKA: BUĐENJE STRASTI ZATROVANE PROŠLOSTI

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 6. VIII. 1998. Španjolska: Zašto sada buditi strasti zatrovane prošlosti? "Tijekom španjolskog građanskog rata, katolički i konzervativni Baskijci bili su saveznici ljevičarske republikanske vlade u Madridu i zajedno su se borili protiv generala Francisca Franca koji je ipak uspio srušiti Republiku. Njihov motiv bio je nacionalizam. Željeli su da Baskijci, koji žive u planinskom području na sjeverozapadu Španjolske i u jugozapadnoj Francuskoj, imaju vlastitu državu. San o neovisnosti nikada nije nestao u tom industrijski bogatom dijelu Španjolske, iako je danas autonomija Baskije upisana u španjolski ustav, a baskijski je službeno priznat jezik regije koja od 1980. ima i svoj parlament", piše William Pfaff. "Autonomija i parlament nisu dovoljni baskijskoj manjini i Španjolska od 70-ih godina ima problema s baskijskim teroristima. Baskijski teroristi godinama su uživali u iznimnoj prednosti - sigurnom skloništu u Francuskoj. U prvim godinama nove španjolske demokracije, na čelu koje se tada nalazila Socijalistička stranka Felipea Gonzalesa, baskijski terorizam dosegnuo je vrhunac. Francuska je, međutim, odbila surađivati sa španjolskom policijom u borbi protiv baskijskih terorista. Francuzi su za to imali dva razloga. Prvi je bio smirivanje baskijskih terorista jer se strahovalo da bi oni mogli pokrenuti separatističku kampanju i organizirati terorističke akcije u francuskom dijelu Baskije usmjerene protiv francuske države. Drugi razlog bila je, izvorno, francuska nesklonost Francovom režimu. Međutim, i nakon što je u Španjolskoj ponovno uspostavljena demokracija, Francuska je i dalje odbijala suradnju. Francuski predsjednik Francois Mitterrand i njegova Socijalistička stranka smatrali su, naime, da baskijski separatisti, kao bivši Francovi neprijatelji, zaslužuju naklonost francuske ljevice, iako se bore protiv demokratske vlade. Teroristi koji svoje akcije organiziraju u drugoj zemlji predstavljaju ozbiljan problem. Baskijski teroristi podmetali su bombe i ubijali osobe povezane sa španjolskom vladom, ali i slučajne prolaznike. Procjenjuje se da su dosad ubili gotovo 800 osoba. Sve do sredine 80-ih francuska politka nije se mijenjala. Tek tada francuska je policija počela surađivati sa španjolskom. Prije te promjene politike, od prosinca 1983. do srpnja 1987., u Francuskoj je u tajanstvenim okolnostima ubijeno 27 osoba, uključujući i devet osoba koje nisu imale nikakve veze s baskijskim terorizmom. Odgovornost za ta ubojstva preuzela je samoproglašena španjolska organizacija za borbu protiv terorizma 'Antiterrorist Liberation Group'. Prva akcija te španjolske organizacije bila je usmjerena na krivu osobu. Oteli su i deset dan držali jednog francuskog trgovačkog putnika koji nije imao nikakve veze s baskijskom politikom. Odgovorne za tu otmicu španjolski vrhovni sud osudio je na kazne zatvorom, a tužitelji i dalje istražuju ostale zločine koje je počinila ta organizacija. Među osuđenim osobama nalaze se i socijalistički ministar unutarnjih poslova, njegov zamjenik za sigurnosna pitanja te bivši civilni guverner Baskije. Osuđeni su na deset godina zatvora. Pretpostavlja se da je španjolska vlada, frustrirana francuskim odbijanjem suradnje, ilegalno osnovala vlastitu organizaciju za borbu protiv terorista koja je rabila terorističke metode. To, međutim, tijekom suđenja nije bilo dokazano. Unatoč tomu, suđenje je neizravno bilo suđenje španjolskim socijalistima i bivšem španjolskom premijeru Felipeu Gonzalesu - najvažnijem političaru u Španjolskoj od uspostave demokracije. On poriče da je bio upoznat s bilo kakvom ilegalnom borbom protiv baskijskih separatista. Međutim, mnogi smatraju malo vjerojatnim da su ministar unutarnjih poslova i dužnosnici sigurnosnih službi i policije djelovali na svoju ruku. G. Gonzales nedavno je izjavio da će ponovno obući odvjetničke halje, koje je skinuo kada se počeo baviti politikom, kako bi osobno vodio žalbeni postupak tih svojih bivših dužnosnika pri španjolskom ustavnom sudu i, ako bude potrebno, pri Europskom sudu za ljudska prava. Ovaj slučaj odnosi se na uporabu i zlouporabu državne moći, ali i na dileme državne odgovornosti, postavlja iznimno važna pitanja o vladavini zakona, ali i o političkoj i stranačkoj odgovornosti. Umjesto toga, slučaj su nemilosrdno iskoristili Gonzalesovi protivnici, ali i njegove pristaše. Suđenje je zatrovalo i duboko podijelilo španjolsko političko ozračje. Predsjednik Katalonije Jordi Pujol upozorio je da bi taj slučaj mogao stvoriti 'socijalni razdor'. Mnogi Španjolci koji se sjećaju ne tako davne prošlosti vrlo su zabrinuti intenzitetom ponovno probuđenih političkih strasti. Španjolska mlada demokracija nije trebala ovu aferu, a ona još uvijek nije gotova,' zaključuje Pfaff. 070225 MET aug 98