5. VIII. - VOA - O OLUJI - KOMENTARI

GLAS AMERIKE - VOA 5. VIII. 1998. Prilog Linde Miliša Prije tri godine u akciji Oluja, hrvatske su vojne i policijske snage oslobodile Knin, dokinuvši tako četverogodišnje postojanje samoproglašene republike srpske krajine. Odlukom hrvatskog Sabora, obljetnica tog događaja u Hrvatskoj se slavi kao Dan domovinske zahvalnosti. Povijesna pozadina oslobodilačke akcije U subotu 5. kolovoza 1995., na kninskoj tvrđavi izvješena je dvadesetmetarska hrvatska zastava. Knin je oslobođen nakon gotovo pet godina okupacije. Oglašavanjem opće opasnosti te pozivom hrvatskog predsjednika Franje Tudjmana na predaju, dan ranije, u petak 4. kolovoza u 5 sati ujutro, započela je Oluja. "Odlučni smo prekinuti patnje hrvatskih prognanika, a hrvatskim Srbima jamčimo ljudska i etnička prava u ustavno-pravnom poretku Republike Hrvatske," stajalo je u poruci Franje Tuđmana krajinskim Srbima, koji su 3. kolovoza u Ženevi odbili prihvatiti ponudu za mirnom reintegracijom. U 84 sata, koliko je trajala Oluja, oslobođeno je oko 11.000 kvadratnih kilometara ozemlja. 7. kolovoza, tadašnji ministar obrane Gojko Šušak izjavio je da je akcija Oluja završena. Hrvatske su snage stale na međunarodno priznate hrvatske granice. "U akciji je, s obje strane, sudjelovalo oko 200.000 vojnika. Hrvatske su snage imale 118 mrtvih i 620 ranjenih," izjavio je tada Šušak. Najveći dio srpskog stanovništva izbjegao je tada u Srbiju i republiku srpsku. Nakon Oluje, na oslobođenom su području počinjena teška krivična djela. U odgovoru na Rezoluciju 1019 Vijeća sigurnosti, hrvatska je vlada zapisala da je srpska strana imala 962 ubijena civila. Pravosudni su organi Republike Hrvatske nepunu godinu dana nakon Oluje kazneno gonili 2.849 osoba, tri četvrtine njih zbog krađe i teške krađe. Deset ih je osumnjičeno, a dvoje osuđeno zbog dovođenja u opasnost života i imovine drugih osoba. 53 su osobe osumnjičene ili optužene, a samo je jedna osuđena zbog ubojstva. U jednom od izvješća tadašnje posebne UN-ove izvjestiteljice za ljudska prava Elizabeth Rehn, navodi se da je u bivšim sektorima Sjever i Jug zapaljeno 5 tisuća objekata. Tri godine poslije Oluje, nakon snažnih međunarodnih pritisaka i prijetnji sankcijama, hrvatska je vlada donijela Program povratka. U Hrvatsku se vratilo oko 40.000 izbjeglih hrvatskih Srba. 26 ih se prošlog tjedna vratilo iz SR Jugoslavije. Među njima je, s mužem i šestoro djece, bila i Jagoda Vujanić, koja je svoja iskustva opisala ovim riječima: "Sada sam dobro. Došla sam napokon svojoj kući. Ja se nadam da će biti bolje." U Istočnu Slavoniju se postupno vraćaju prognani Hrvati. Dio njih još je u progonstvu na državnoj skrbi. Anđa Pršlja u ratu je izgubila muža i dva sina. Ima još četvoro teško bolesne djece, kaže i objašnjava: "Nitko mi neće pomoći. Nitko ne poduzima mjere da se ta moja djeca dijaliziraju. Za sve ima novaca. Imaju kola, vile, a moja djeca ne mogu dobiti bubrege. Ne mogu. Njihov je tata dao svoje tijelo, svoje bubrege za Hrvatsku, a nitko se za njegovu djecu ne brine. Pozdravljam sve u Ministarstvu i našoj vladi. Ja sam Pršlja Anđa iz Vukovara." U najvećem dijelu Olujom oslobođenih područja, tri godine nakon rata, vidljivi su tek počeci obnove. I u dijelu vladajuće stranke, drži se kako bez pokrenute proizvodnje i novih radnih mjesta nema napretka. Hrvatska vlada još nije donijela Program obnove, iako jest prihvatila program povratka, uvjet Europske Unije za održavanje donatorske konferencije za obnovu, najavljene za listopad. Kao i nakon prve, treću godinu nakon Oluje, na pitanje gdje se nalazi Hrvatska, dio oporbe odgovara: "Daleko od dobrote." U Hrvatskoj, drže, još nije zaživjela pravna država, niti postoje medijske slobode. (VOA) 070152 MET aug 98