ANKARA, 7. kolovoza (Hina) - Prebacivanjem oko 150 milijuna raznih spisa i dokumenata iz razdoblja Otomanskog Carstva u kompjutore, iz prašine zaborava izvučeno je vrlo zanimljivo otkriće: zakonski propis kojim se regulira izbor imama
(muslimanskog svećenika) u istanbulskoj džamiji Suleymaniye.
ANKARA, 7. kolovoza (Hina) - Prebacivanjem oko 150 milijuna raznih
spisa i dokumenata iz razdoblja Otomanskog Carstva u kompjutore, iz
prašine zaborava izvučeno je vrlo zanimljivo otkriće: zakonski
propis kojim se regulira izbor imama (muslimanskog svećenika) u
istanbulskoj džamiji Suleymaniye. #L#
Naime, sultan Suleyman Veličanstveni koji je bio očito ponosan na
svoju istoimenu džamiju potpisao je 1557. dekret kojim se strogo
utvrđuje dolazak na prestižnu dužnost imama dotad najveće i
najljepše bogomolje u svijetu.
Sultan Zakonodavac, koji je sve regulirao strogim zakonskim
propisima širom carevine, naložio je da se za imama može izabrati
samo mlađi iznimno lijepi hodža koji govori najmanje tri strana
jezika. Istodobno, morao se oženiti pravom ljepoticom, kako ne bi
dolazio u iskušenje da ima nedopuštene intimne odnose s drugim
ženama. Uz sve to, morao je posjedovati usporedno poznavanje islama
i drugih religija. U opisu imamovih vještina nalazilo se i
bavljenje raznim vrstama sporta, te jahanje konja.
Zanimljivo je da je sam sultan Sulezman bio poliglota koji je
govorio šest stranih jezika, među kojima je bio i jezik s tadašnjih
slavenskih prostora Balkana.
(Hina) sk rb
070123 MET aug 98