VOA-AMNESTY-5-8

GLAS AMERIKE - VOA 5. VIII. 1998. Amnesty International kritizira hrvatske vladu zbog nekažnjavanja zločina počinjenih nakon operacija Bljesak i Oluja Prilog Bojana Klime "Danas je u Hrvatskoj proslavljen Dan domovinske zahvalnosti. Odana je počast hrvatskim vojnicima i redarstvenicima koji su prije tri godine poginuli u operacijama Bljesak i Oluja. Oslobađanje teritorija, koje su pune četiri godine držali srpski pobunjenici, bilo je popraćeno nacionalnim slavljem u kojem se - tvrde neki - zažmirilo na stotine slučajeva osvete prema preostalom srpskom stanovništvu u Krajini. No, ako su te zločine i kršenje ljudskih prava odlučile ignorirati hrvatske vlasti, to nisu učinile i međunarodne organizacije koje štite ljudska prava. Jedna od njih je i Amnesty International, koja je jučer objavila izvješće u kojem oštro kritizira službeni Zagreb zbog otezanja istrage i kažnjavanja počinitelja. O izvješću govori Johanna Bjorken, djelatnica Amnesty Internationala koja se upravo nalazi u Zagrebu, gdje će hrvatske dužnosnike upoznati s njegovim sadržajem. Neizvršeno obećanje Vijeću sigurnosti Crveni križ je u kolovozu 1995. godine procijenio da je u Krajini ostalo oko 9 tisuća Srba. Prema statistikama koje je objavila hrvatska vlada od 900 poginulih Srba 450 su bili civili. Neposredno po ulasku hrvatskih postrojbi bilježe se i slučajevi nestanka pojedinih ljudi, mučenja, silovanja, sustavno rušenje kuća, pokušaji izbacivanja pojedinih obitelji iz njihovih domova te drugi slučajevi malteretiranja. Kako je na to reagirala hrvatska vlast, upitali smo Johannu Bjorken. 'Tvrdili su da nisu odgovorni za te zločine. Obećali su Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda da će svi slučajevi biti istraženi a odgovorni za zločine kažnjeni. Štoviše, da će istraga tih zločina dobiti prioritet. Međutim, naše statistike pokazuju da se to nije dogodilo. Primjerice, u lipnju 1996. vlasti su tvrdile da se na sudovima nalazi 2.849 kaznenih predmeta. Ali od toga, samo se dva posto odnosilo na ubojstva, što je nesrazmjerno zastupljenosti ubojstava među počinjenim kaznenim djelima'. Johanna Bjorken kaže da mnoga suđenja još uvijek nisu počela, iako su optužnice objavljene još 1995. ili 1996. godine. Ona navodi i jedan primjer. 'Radi se o policajcu koji je u rujnu 1996. optužen za ubojstvo dvije starice. Prvo ročiste je, međutim, bilo određeno tek u svibnju 1998., kada su promijenjene općinske granice, te je za slučaj postao nadležan drugi sud. Inače, radi se o čovjeku koji je optužen za ubojstvo dvije starije žene, od kojih je jedna bila nepokretna. Nakon što ih je ubio, optužnica navodi da je on zapalio kuću kako bi sakrio tragove zločina. Ne radi se o osamljenom slučaju. Našoj organizaciji nije jasno zbog čega se na suđenje tom čovjeku trebalo čekati gotovo tri godine', kaže gospođa Bjorken. 'Ocekujemo da saborski zastupnici pokrenu parlamentarnu istragu' Uz očito sudsko ignoriranje desetaka pa i stotina slučajeva, Johanna Bjorken kaže da hrvatski sudovi često niti nemaju informacija o mnogim zločinima, za koje zna Amnesty International. 'Zbog toga smo - uz nadležna ministarstva i Ured predsjednika države - naše izvješće poslali svim zastupnicima u hrvatskom Saboru. Nadamo se da će saborski zastupnici pokrenuti parlamentarnu istragu kršenja ljudskih prava u Krajini, kada to već ne čine sudovi', kaže ova djelatnica Amnesty Internationala. Johanna Bjorken također kaže da se pasivnost u istrazi i kažnjavanju odražava i na povratak srpskih izbjeglica, od kojih se mnoge 'jednostavno boje vratiti u Hrvatsku'. Na kritike Republike Hrvatske često se - čak i u službenim krugovima - odgovara ukazivanjem na stanje u Republici Srpskoj ili u Saveznoj Republici Jugoslaviji, gdje se nitko ne vraća, i gdje se nacionalne manjine - kao danas na Kosovu - i fizički uništavaju od strane vojske i policije. Johanna Bjorken to komentira ovako: "Nikad mi nije bilo jasno zbog čega hrvatski dužnosnici potežu takav jedan argument. Oni se izgleda vole uspoređivati sa nekima od svojih susjeda. Mi na Hrvatsku pimjenjujemo više standarde, međunarodne standarde, i mislim da bi i hrvatska javnost trebala tako postupiti - svoje bi političare trebala ocjenjivati po europskim, a ne regionalnim mjerilima'". 060154 MET aug 98