SN-TEŽNJE ZA SECESIJOM-5. VIII.

AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 5. VIII. 1998. Beogradsko zlostavljanje jača težnje Crne Gore za secesijom "Odnosi s Beogradom sve više tonu otkako je jugoslavenski predsjednik Milošević za jugoslavenskog premijera postavio Crnogorca Bulatovića i time Crnoj Gori dobacio rukavicu izazova. Jugoslavenski ustav predviđa da Crnogorac bude šef vlade ako je poglavar države Srbin. Na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori Bulatović je izgubio od reformskih snaga koje su prednost dale 37- godišnjem Đukanoviću i izabrale ga za predsjednika Crne Gore. Bulatovićev pokušaj puča je doduše propao, ali bi gospodarske mjere poput zabrane uvoza namirnica i repromaterijala za željezaru u Nikšiću, zabrana uvoza i isporuka goriva, zabrana čarter letova itd. trebale pokoriti Crnu Goru. Beogradska zlostavljanja samo su ojačala samosvijest Crnogoraca. Tome je pridonijelo i demonstrativno priznanje koje Zapad pokazuje spram Đukanovića, kojemu nisu otvorena samo vrata državnih ureda nego i međunarodni novčarski svijet. Čašu odnosa Podgorica - Beograd prelilo je otpuštanje 30 visokih dužnosnika savezne države u Beogradu koje je odredio Bulatović. Pogođeni su oni koji su ostali vjerni svojem crnogorskom reformskom vodstvu. Vlada u Podgorici uzalud je prosvjedovala protiv slanja crnogorskih vojnih obveznika na ratna područja na Kosovo (...). Kao uvreda djelovalo je nepozivanje vodstva Crne Gore na pompozni prijam koji je Milošević priredio za jugoslavenski državni praznik. 'S Miloševićem je nemoguć kompromis i ravnoporavnost u federaciji', izjavio je Đukanović u Podgorici i zaprijetio da će 'ignorirati saveznu vladu s Bulatovićem na čelu'. Ta prijetnja izrečena u Podgorici za stupanja na dužnost koalicijske vlade koja je također multietnička, rezultira daljnjim posljedicama koje se svode na osamostaljenje Crne Gore. Crnogorski ministar trgovine izdaje uvozne dozvole, što je u saveznoj nadležnosti - s pojašnjenjem da ih Beograd odbija izdati kako bi uništio crnogorsko gospodarstvo. Budući da se uvoz obavlja morskim putem, jugoslavenska carina malo može prijaviti u crnogorskim lukama, da ne govorimo o tomu da Podgorica odbija slati carine i poreze u Beograd. Pojašnjenje je da Beograd crnogorskim mirovinskim fondovima duguje - navodno 420 milijuna dinara. Podgorica priznaje samo instituciju predsjednika Savezne republike Jugoslavije, ali ne i savezni parlament i to do verifikacije mandata pobjedničke stranke Đukanovićevih demokratskih socijalista. Beogradski mediji već govore o 'slovenskom sindromu' odvajanja" - izvješćuje Gustav Chalupa. 060131 MET aug 98