DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI

ZAGREB, 4. kolovoza (Hina) - Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima koji je Sabor Republike Hrvatske usvojio u travnju 1996. godine ustoličio je i jedan novi blagdan - Dan domovinske zahvalnosti koji se obilježava 5. kolovoza. Riječ je o datumu kada je godinu dana ranije u akciji "Oluja" oslobođen Knin. Ova briljantno pripremljena, organizirana i izvedena vojno- redarstvena akcija trajala je samo 84 sata tijekom kojih je oslobođeno oko 11.000 četvornih kilometara koje su srpski pobunjenici držali pod okupacijom više od četiri godine. #L# Uoči početka tih burnih zbivanja bio je učinjen još jedan pokušaj traženja mirnog rješenja - u četvrtak 3. kolovoza 1995., u Ženevi je održan sastanak predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih Srba, a pod pokroviteljstvom Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Skup je počeo u 10.00, a svega par sati nakon toga već je bilo jasno da su pobunjeni Srbi odbili i ovaj pokušaj hrvatske strane da konačno započne mirna reintegracija hrvatskih okupiranih područja i da se političkim putem dođe do razrješenja krize. "Hrvatska više nije pripremna podnositi okupaciju svojih prostora", izjavio je navečer po povratku iz Ženeve Ivić Pašalić. Ovo tim više, kako je rekao, što "hrvatska vlast ima obvezu pružiti potporu Vladi Bosne i Hercegovine i bošnjačko-hrvatskoj federaciji, te spriječiti katastrofu Bihaća". Kasno navečer uslijedila su izvješća o topničkim napadima na dubrovačko područje, od čega su smrtno stradale tri osobe, a tri su teže ranjene. Na okupirana područja Srbi su stalno dovlačili novo oružje i postrojbe iz SRJ, a stizale su i nove prijetnje. Vojno-redarstvena akcija počela je točno u 05.00 sati u petak, 4. kolovoza, o čemu su te noći bile izvješćene postrojbe UNCRO-a. Oglašena je opća opasnost u područjima koja su graničila s okupiranim krajevima, građanstvo je upozoreno da se pridržava uputa i ne kreće na put bez prijekih potreba, a predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman obratio se hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje. Uz ostalo, u poruci se navode razlozi zbog kojih se u akciju krenulo, stanovništvo tih područja poziva se na ostanak kod svojih kuća, a ako nisu aktivno sudjelovali u pobuni, da se ne boje za svoj život i imovinu, uz jamstvo da će im se dati sva građanska prava i omogućiti izbori za lokalnu samoupravu. Također, pozvao je pripadnike paravojnih postrojbi da predaju oružje hrvatskim vlastima uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema važećim hrvatskim zakonima. "Odlučni smo da prekinemo patnje i neizvjesnost hrvatskih prognanika s okupiranih područja, a da hrvatskim Srbima zajamčimo ljudska i etnička prava u ustavno-pravnom poretku demokratske Hrvatske", zaključio je u poruci Tuđman. "Hrvatska je jutros bila prisiljena poduzeti vojno-redarstvene mjere nakon što je jučer u Ženevi postalo potpuno jasno da pobunjeni Srbi ne prihvaćaju mirnu reintegraciju okupiranih područja", stajalo je u priopćenju za javnost, koje je toga jutra potpisao načelnih Političke uprave Ministarstva obrane Republike Hrvatske general bojnik Ivan Tolj. Svega par sati nakon toga u novom se priopćenju konstatira da su hrvatske oružane snage probile srpske pobunjeničke linije na 30 taktičkih pravaca, a hrvatsko je zrakoplovstvo uništilo radio-relejno čvorište Ćelavac te jedno zapovjedno mjesto četničkog korpusa i jedno zapovjedno mjesto brigade. U ranim večernjim satima na prvoj konferenciji za novinare Informativnog stožera Ministarstva obrane RH javnost je upoznata da akcija, čiji je cilj uspostava ustavnopravnog poretka na okupiranim hrvatskim područjima i izbijanje hrvatskih snaga na međunarodno priznate hrvatske granice, teče po planu. Nakon četiri godine srpske okupacije, izneseno je, Hrvatska vojska i redarstvene snage oslobodile su Sveti Rok, svega su na nekoliko kilometara od Knina koji je u okruženju, kao i više gradova na okupiranim hrvatskim područjima, a zarobljeno je mnogo vojne tehnike i ljudstva. "Svim je zapovjednicima i vojnicima Hrvatske vojske izdana posebna zapovijed da se posebice pazi na civilne objekte i civile", naglasio je general bojnik Tolj. Slijedećega dana, u subotu 5. kolovoza, već u podne na kninskoj tvrđavi bio je izvješen dvadesetmetarski hrvatski stijeg. Hrvatska je vojska također oslobodila Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Primišlje kod Slunja, a oslobođene su i prometnice Medak - Gračac, Plaški - Slunj, Benkovac - Knin. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske. Srpske okupatorske snage zapovjedile su evakuaciju srpskog pučanstva. Tijekom poslijepodneva hrvatske oružane snage spojile su se s Hrvatskim vijećem obrane i V. korpusom Armije BiH kod Tržačkih Raštela na granici dviju država, čime je ostvaren jedan od bitnih vojnih i političkih ciljeva kojima se RH na osnovi Splitske deklaracije obvezala pomoći bihaćkoj zoni. Na poslijepodnevnoj tiskovnoj konferenciji izneseno je da operacija oslobađanja hrvatskih okupiranih područja teče dvostruko brže no što je planirano. U ranim jutarnjim nedjeljnim satima 6. kolovoza u priopćenju PU MORH-a navodi se da se akcija "Oluja" Hrvatske vojske i redarstva nalazi u završnoj fazi te da hrvatske postrojbe ulaze u Petrinju, a napreduju i drže u okruženju i preostali neoslobođeni dio područja Hrvatske. Nedugo zatim stižu vijesti da su oslobođeni Plaški, Lički Osik i Vrhovine, zatim Obrovac, Korenica, Slunj, Cetingrad, Otrić, Bruvno, Plitvice i nacionalni park Plitvička jezera. Oslobođena je i Hrvatska Kostajnica. Istoga dana u 16.30 sati, nešto više od 24 sata nakon ulaska hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga u taj stari hrvatski kraljevski grad, u Knin je stigao i predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman. "Imali smo nekoliko povijesnih dana od uspostave slobodne i nezavisne hrvatske države, ali ovo je izniman povijesni dan. Nalazimo se u Kninu, prijestolnici hrvatskih kraljeva što znači više nego samo osvajanje hrvatskog područja i hrvatskoga grada. Znači stvaranje uvjeta za stabilnost hrvatske države za stoljeća unaprijed", izjavio je predsjednik Tuđman. "Vojno-redarstvena operacija 'Oluja' u bivšim sektorima sjever i jug je završena, ustavnopravni poredak i kontrola hrvatskog teritorija na ta dva prostora u potpunosti su uspostavljeni", izjavio je u ponedjeljak 7. kolovoza na konferenciji za novinare ministar obrane RH Gojko Šušak. U 84 sata hrvatske oružane snage ostvarile su svoj zadatak i stale na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske. U operaciji "Oluja" hrvatske oružane snage su imale 118 mrtvih i 620 ranjenih, a u koordiniranoj akciji, u kojoj su na temelju Splitskog sporazuma sudjelovale i snage Federacije BiH, na našoj i protivničkoj strani sudjelovalo je više od 200.000 vojnika. (Hina) do 041745 MET aug 98