NJEM 1/2. VIII. SZ: HRVATSKA STRANA JOŠ NIJE IZNIJELA STAJALIŠTE O OBNOVI MOSTA

NJEMAČKA SÜDDEUTSCHE ZEITUNG 2. VIII. 1998. Most pomirba Gradske vlasti, Svjetska banka i UNESCO smatraju da je kucnuo trenutak za obnovu Starog mosta u Mostaru, izvješćuje Jens Schneider. "Stari mostarski most nadvio se nad Neretvu poput kamenog polumjeseca. Luk je bio tako smjelo projektiran da su posjetitelji Hercegovine pri prvom pogledu zaključivali da će se na licu mjesta srušiti. Legenda priča da čak ni njegov graditelj Hajrudin prije više od 400 godina nije vjerovao da će smjeli luk izdržati te se prestrašeno skrio na groblje budući da mu je njegov nalogodavac, turski sultan, zaprijetio odsijecanjem glave ako se njegova konstrukcija sruši. 'Stari most' je izdržao - 427 godina smatran je simboličnom vezom između Istoka i Zapada na Balkanu. Čak i kada je rat 1992. g. došao u Mostar, kameni je most nad Neretvom povezivao dvije obale Neretve dulje od bilo koje druge veze. Preko Starog mosta hrvatski su ekstremisti protjerali mnoge Muslimane iz njihovih stanova u zapadnom djelu grada pod hrvatskom dominacijom, tjerajući ih na drugu stranu rijeke gdje su živjeli oko povijesne gradske jezgre kao u getu. Stari most odolio je brojnim udarima granata sve dok 9. studenog 1993. g. hrvatsko topništvo nije ciljano uništilo građevinu. Razaranje kulturnog spomenika izazvalo je šok čak i na hrvatskoj strani. 'Počinitelji su među nama', požalio se jedan list. Već 1994. g., tek što je u gradu ponovno zavladao mir, turska vlada ponudila je svjetskoj kulturnoj organizaciji UNESCO obnovu Starog mosta. No, tada je bilo i važnijih zadaća: stanovništvo je trebalo škole, dječje vrtiće i kuće; valjalo je prvo učvrstiti krhko primirje u gradu, podijeljenom na hrvatsku i muslimansku polovinu. Službeni odnosi između etničkih skupina u Mostaru i dalje su obilježeni napetostima. No, grad, Svjetska banka i UNESCO danas smatraju da je kucnuo trenutak za obnovu Starog mosta. Ovog tjedna tri su partnera u Parizu najavila osnivanje projektne agencije i organizacije za prikupljanje dragovoljnih priloga. UNESCO će obaviti znanstveni dio posla na projektu a Svjetska banka pobrinut će se za zatvaranje financijske konstrukcije. Nekoliko vlada najavilo je da je spremno poduprti obnovu mosta financijskim prilozima - među njima su turska, francuska i nizozemska. Troškovi projekta procijenjeni su na šest do osam milijuna maraka, izjavljuje Hans Koschnick, koji je od 1994. do 1996. g. na dužnosti upravitelja EU koordinirao obnovu grada, zalažući se i za rekonstrukciju Starog mosta. Po njegovoj procjeni pokrivene su oko dvije trećine troškova a gradnja mosta trebala bi početi sljedeće godine. Obnova bi, između ostalog, trebala obuhvatiti i rekonstrukciju razorenih tornjeva na obje strane mosta. Velik dio teškog starog kamenja spašen je iz Neretve. Rekonstrukciju će olakšati stari građevinski nacrti - naime, tijekom renovacije 1927. i 1947. g. most je u potpunosti izmjeren. 'Točno se zna mjesto svakog pojedinog kamena', tvrdi Koschnick. 'Hrvati i Muslimani žele obnovu ali službeni predstavnici hrvatske strane u gradu nisu, nažalost, još iznijeli svoje mišljenje o tom pitanju', prenosi Jens Schneider Koschnickove riječi. 030138 MET aug 98