ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Najveći problem ovogodišnjeg sustava zaštite od tuče je u tome što Centar za obranu od tuče nije u pravo vrijeme dobio dovoljno novca. Zbog toga nije bilo moguće primjeniti dodatne metode zaštite, kakva je
primjerice 'zasipanje' ledonosnih oblaka iz zrakoplova. Osim toga, i dalje je prisutan problem obrane od tuče u pograničnim područjima, objašnjavaju u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHZ).
ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Najveći problem ovogodišnjeg sustava
zaštite od tuče je u tome što Centar za obranu od tuče nije u pravo
vrijeme dobio dovoljno novca. Zbog toga nije bilo moguće primjeniti
dodatne metode zaštite, kakva je primjerice 'zasipanje' ledonosnih
oblaka iz zrakoplova. Osim toga, i dalje je prisutan problem obrane
od tuče u pograničnim područjima, objašnjavaju u Državnom
hidrometeorološkom zavodu (DHZ). #L#
Za obranu od tuče ove je godine, uz već uobičajenu upotrebu
prizemnih generatora i protugradnih raketa, bila predviđena i
dodatna metoda zaštite - "zasipanje" ledonosnih oblaka iz
zrakoplova. Međutim, ona se do sada nije mogla primjeniti radi
nepravovremenog dotoka novca, ističe zamjenik ravnatelja DHZ-a
Zorislav Šubarić.
Novac iz državnog proračuna stigao je pravovremeno, no ne i onaj od
ostalih izvora - osiguravajućih društava i županija.
Osim toga, napominje Šubarić, i dalje su aktualni problemi sa
lansirnim rampama u pograničnim područjima. Rakete se, naime, i
nadalje ne smiju "ispucavati" preko granice. Koordinate
ispucavanja, odnosno kut i smjer rakete točno su određeni, i niti
jedna od 10 tisuća raketa - koliko ih se ispuca u sezoni ne smije
pasti na teritorij susjedne zemlje.
Prema Programu zaštite od tuče, što ga je prihvatila hrvatska
Vlada, ove godine za obranu od tuče treba osigurati oko 30 milijuna
kuna, dok je lani bilo predviđeno 16 milijuna kuna.
Najveći dio - 26,5 milijuna namjenjen je osnovnom programu obrane
od tuče. Kao i prošle godine, sredstva za Program trebaju
pritjecati iz tri izvora - iz državnog proračuna (pet milijuna
kuna), od sedam osiguravajućih društava (15,9 milijuna), te od
Grada Zagreba i dvanaest županija, koje tuče i nevrijeme često
pogađaju (5,6 milijuna kuna).
Kako prošlih godina 'tempo' uplate sredstava nije bio
zadovoljavajući - sredstva su uglavnom pristizala u drugom dijelu
godine, Vlada je ove godine utvrdila dinamiku po kojoj trebaju
stizati sredstva. Po toj dinamici najveći dio financijskih obveza
osiguravajuća društva, županije i državni proračun morali su
podmiriti u razdoblju od travnja do kolovoza, kad su tuče i potrebe
za raketama najčešće.
Od ukupno 30-ak milijuna kuna, koliko je ove godine namjenjeno
osnovnom programu obrane od tuče, 2,4 milijuna kuna treba se
izdvojiti za proširenje sustava obrane od tuče za hrvatsko
Podunavlje. Ta bi se sredstva uglavnom trošila za saniranje šteta
na lansirnim rampama i njihovo opremanje.
(Hina) bdj ds
011335 MET aug 98