GS: GOSPODARSKE VIJESTI U 9,15 SATI - UKRATKO

ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - O ISTARSKOM I KVARNERSKOM TURUZMU OPATIJA - Primorsko-goranska i Istarska županija ostvaruju oko 70 posto ukupna hrvatskoga turističkog prometa pa bi trebale mnogo više sudjelovati u stvaranju državne politike u turizmu, ustvrdili su jučer na tiskovnoj konferenciji u Opatiji pročelnici županijskih upravnih odjela za turizam Ranko Vlatković i Branko Curić te opatijski gradonačelnik dr. Axel Luttenberger. Istaknuli su da će se za pravilno vrjednovanje Istre i Kvarnera u hrvatskome turizmu nastojati izboriti i djelovanjem županijskih turističkih odjela i turističkih zajednica te utjecajem saborskih zastupnika s tih područja. Istra je sa 2,8 milijuna noćenja u prvih šest mjeseci ove godine bila 13 posto uspješnija nego prošle godine, a Primorsko-goranska županija sa 1,7 milijuna noćenja jedan posto bolja nego lani. Prva polovica srpnja bila je, pak, za šest do devet posto lošija od prošlogodišnje, a temeljni su uzroci, rečeno je, znatno više cijene nego u izravne konkurencije, prejaka domaća valuta i previsoka stopa poreza na dodanu vrijednost. Među uzroke svrstavaju i trenutačno loš položaj naše zemlje u svijetu, koji je, kako kažu, dijelom popravio nogomet. PROIZVODNE TEŠKOĆE PVC LANCA ZAGREB - Direktori deset tvrtaka - proizvođača i prerađivača PVC-a - odlučili su osnovati sekciju za PVC pri Društvu za plastiku i gumu jer, kako je istaknuto, jedino zajedničkim nastupom mogu ukloniti teškoće te uskladiti interese i sudjelovanje na tržištu. Više od 10.000 zaposlenika vezano je uz poslovanje tih tvrtaka. Teškoće s kojima se suočavaju jesu izgubljena tržišta u bivšoj Jugoslaviji i istočnim zemljama, tehnološko zaostajanje i višak radnika, izvozna konkurencija i pomanjkanje obrtnih sredstava. Sve te tvrtke - Adriachem, Cetinka, Kemoplast, Analit, Diokom, Jadroplastika, Brodomerkur, Adria-Vinil i Polikem - bave se isključivo doradnim poslovima, te im konkuriraju tzv. tvrtke u garažama, koje uvijek nude nižu cijenu. Odgovorni u državi trebaju otvoreno reći žele li proizvodnju ili ne, istaknuli su direktori tvrtki, navevši primjer vodovodnih i kanalizacijskih cijevi koje se u svijetu rade s oko 70 posto plastike, a Hrvatska još uvozi cijevi od gusa. (Hina) tp sbo 210920 MET jul 98