FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ĐURKIĆ: PROIZVEDENO VIŠE OD MILIJUN TONA PŠENICE

ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - Žetva pšenice završena je na više od 96 posto zasijanih površina i u srijedu će taj posao vjerojatno biti završen u cijelosti. Uz prosječan prinos od 4,3 tone po hektaru do sada je proizvedeno nešto više od milijun tona, što je više od planiranog. Tom će se količinom u potpunosti zadovoljiti domaće potrebe, a Hrvatska će se pojaviti i kao značajan izvoznik pšenice, kazao je zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić.
ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - Žetva pšenice završena je na više od 96 posto zasijanih površina i u srijedu će taj posao vjerojatno biti završen u cijelosti. Uz prosječan prinos od 4,3 tone po hektaru do sada je proizvedeno nešto više od milijun tona, što je više od planiranog. Tom će se količinom u potpunosti zadovoljiti domaće potrebe, a Hrvatska će se pojaviti i kao značajan izvoznik pšenice, kazao je zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić. #L# Pšenica je, po posljednjim podacima, požnjevena sa više od 238.000, od ukupno zasijanih 248.325 hektara. Prosječan je prinos 4,3 tone po hektaru, što je za oko deset posto bolji prinos od onoga koji se očekivao na početku žetve. Podaci o kvaliteti ovogodišnjeg roda pšenice još nisu konačni, no izvjesno je da je ona, unatoč kišama koje su pratile žetvu, dobra te u svakom slučaju bolja u odnosu na prošlu godinu. Za proizvodnju kruha ove ćemo godine imati pšenicu dobre kvalitete, pa neće biti potrebno uvoziti "poboljšivače" iz drugih zemalja. S dosada proizvedenih milijun i pedest tisuća tona, premašene su procjene da ćemo ovoga ljeta imati 900.000 tona te krušarice. S tom je količinom Hrvatska definitivno "stala na noge" u pogledu domaćih potreba, a pojavit će se i kao značajan izvoznik pšenice u ovom dijelu Europe, najavio je Đurkić. Iako se ne može određeno reći kolike će količine završiti na drugim tržištima, Đurkić procjenjuje da bi Hrvatska mogla izvesti oko 250.000 do 300.000 tona pšenice. "Određeni aranžmani već postoje i u realizaciji su. Brod sa pšenicom već je otišao za Albaniju, pri kraju su pregovori s Makedonijom, BiH te još nekim zemljama", naglasio je zamjenik ministra poljoprivrede. Govoreći o otkupu, naveo je da se će se u "državnim skladištima" preko Ravnateljstva za robne zalihe naći oko 500.000 tona. "Država će otkupiti onoliko pšenice koliko je odlučila, znači sve tržne viškove", kazao je Đurkić. Podsjetio je pri tom da je Vlada u prvom koraku odlučila otkupiti 200.000 tona, a dodatno, još 200.000 do 300.000 tona pšenice, dajući prednost pšenici proizvedenoj na obiteljskim gospodarstvima. Upitan što je sa pšenicom poslovnih subjekata, kazao je da su tvrtke koje prerađuju pšenicu već otkupile značajne količine - više od 200.000 tona. Osim toga, planiranim će se izvozom otvoriti prostor i za plasman pšenice tih proizvođača. Zamjenik ministra poljoprivrede potvrdio je da se Vlada drži obećanja o "ritmu" isplate. "Pšenica se isplaćuje. Stvar je 'spretnosti' seljaka ili tvrtke preko koje je išao otkup, tko će prije donijeti sređene podatke potrebne za obračun. Na račune tvrtki koje su to napravile do petka novac je već usmjeren", kazao Đurkić, napominjući da će isplate prije biti završene u područjima na kojima je žetva krenula prije. Prema Vladinim odlukama prvih 200.000 tona isplatit će se u roku 15 dana, a dodatno otkupljenih 200.000 do 300.000 tona u obrocima do 1. listopada ove godine. "Sigurno je da će seljak koji je sijao prošle, sijati i ove jeseni", odgovorio je Đurkić upitan kakav je interes seljaka za sjetvu pšenice nakon svih nejasnoća oko njenog otkupa. Komentirajući različite tvrdnje o novcima koje će seljak dobiti za predanu pšenicu, Đurkić je opetovao kako je kvaliteta pšenice ta koja 'određuje' da li će netko dobiti 1,10 kuna po kilogramu ili nešto manje. Zajamčena cijena od 1,10 kuna se odnosi na pšenicu standardne kakvoće. Cijena može biti čak i viša ako je manja vlaga, bolja čistoća, hektolitar, ali i obrnuto. Bit će, dakle seljaka koji će dobiti i manje od 1,10 kuna, pogotovo oni koji nakon žetve nisu čekali da se pšenica prirodno osuši, pa ju je trebalo dodatno sušiti, što je za sobom donijelo određene troškove, kazao je, uz ostalo, Ivan Đurkić. (Hina) bm im 281131 MET jul 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙