ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - U Hrvatskoj su prošle godine djelovale ukupno 382 autoškole. Otvaraju se nove autoškole, neke se zatvaraju, a neke proširuju svoju djelatnost, no unazad nekoliko godina njihov se broj uglavnom ne mijenja,
istaknuo je voditelj Sektora vozačkih ispita i nadzora nad radom autoškola pri Hrvatskom autoklubu (HAK) Nenad Zuber.
ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - U Hrvatskoj su prošle godine djelovale
ukupno 382 autoškole. Otvaraju se nove autoškole, neke se
zatvaraju, a neke proširuju svoju djelatnost, no unazad nekoliko
godina njihov se broj uglavnom ne mijenja, istaknuo je voditelj
Sektora vozačkih ispita i nadzora nad radom autoškola pri Hrvatskom
autoklubu (HAK) Nenad Zuber. #L#
Nastavu u autoškolama, na temelju provedenih ispita, pohađa oko
50.000 polaznika na godinu, ali ih je 1997. i 1998. bilo znatno više
zbog najave novoga pravilnika o osposobljavanju i provedbi
vozačkih ispita.
Po najnovijim podatcima HAK-a u najbrojnijoj B kategoriji
prolaznost na praktičnome dijelu vozačkog ispita je 29,95 posto u
prvome izlasku na ispit, a svaki kandidat u prosjeku čak tri puta
polaže vozački ispit.
Prolaznost za sve kategorije i vrste vozila je 55 posto, što je
dugogodišnji prosjek, kao i kriterij osposobljenosti i kriterij
vozačkog ispita. Prema tome, dodao je, svaki kandidat u prosjeku
dva puta izlazi na vozački ispit.
Glede cijena, odnosno naknada u autoškolama, Zuber je naglasio da
autoškole djeluju na tržištu i cijenu određuju na temelju svojih
kalkulativnih elemenata, pa su i cijene vrlo različite - od 2000 pa
čak do 3700 kuna - a plaćanje je moguće i u četiri ili više obroka.
Teoretska i praktična nastava traje od mjesec i pol do tri mjeseca.
Naknada za vozački ispit HAK-u ne mijenja se već tri godine: 44 kune
za ispit iz prve pomoći, 55 kuna za ispit iz propisa i 88 kuna za
ispit vožnje. HAK, kako ističe Zuber, ne može utjecati na
određivanje jedinstvene cijene polaganja vozačkog ispita.
Podsjetio je da u Hrvatskoj djeluje Udruga instruktora vožnje koja
nastoji odrediti minimalnu cijenu nastavnoga sata, koja ovisi o
uvjetima za osposobljavanje vozača u pojedinoj autoškoli.
Ispitni kriteriji propisani su Programom vozačkog ispita i
svrstani su u tri skupine: teorijski dio, prva pomoć i vožnja.
Govoreći o usporedbi s autoškolama u svijetu i njihovim iskustvima,
Zuber je istaknuo da je HAK član Međunarodne organizacije za
provedbu vozačkih ispita, CIECA, koja okuplja 29 europskih
zemalja. Prolaznost hrvatskih autoškola ne odudara od europskih, a
novi su testovi napravljeni upravo po uzoru na najrazvijenije
europske zemlje. Većina kandidata testove je ocijenila modernim,
dobro koncipiranim i zanimljivim, zaključivši da onemogućuju
polaganje na sreću, kaže Zuber. Dodaje kako je temeljni cilj HAK-a
da hrvatska vozačka dozvola i sustav njezina dobivanja bude isti
kao u Europskoj uniji.
No sustav osposobljavanja i provedbe vozačkih ispita u Hrvatskoj
bitno se razlikuje od takva sustava u drugim članicama CIECA-e,
osobito u kategoriziranju vozila, što u Hrvatskoj nije usklađeno sa
smjernicama pravilnika koji se od 1. srpnja 1996. primjenjuju u
Europskoj uniji. Tako se u EU vozači osposobljavaju isključivo za
jednu kategoriju ili vrstu vozila, a u nas osposobljavanje za C
katogoriju može početi tek kad se položi ispit za vozača B
kategorije. Osim toga, ocjenjuje Zuber, nastavni sat u autoškoli
trebao bi trajati 60 minuta, a valjalo bi uvesti i obveznu provjeru
vozača svakih deset godina, kako to predlaže Odbor za promet
Euroskoga parlamenta.
Od 1980. do danas EU je donijela četiri naputka o zajedničkim
uvjetima i standardima osposobljavanja za vozače, provedbi
vozačkih ispita, kategoriziranju vozila, izdavanju vozačkih
dozvola i usklađivanju propisa i zdravstvenih pregleda kod članica
Unije. Donesen je i program rada od 1997. do 2001., koji polazi od
porazne godišnje statistike o 45.000 poginulih i 1,6 milijuna
ozlijeđenih u prometnim nesrećama. U programu se tvrdi da će svaki
osamdeseti građanin Europske unije poginuti u prosjeku 40 godina
prije vremena, a da će svaki treći trebati bolničko liječenje za
života zbog sudjelovanja u prometnim nesrećama.
Sukladno europskim iskustvima HAK je predložio Ministarstvu
prosvjete i športa promjene zakonskih propisa, koje nisu mogle biti
ugrađene u sustav osposobljavanja zbog, tvrdi Zuber, ograničenja u
Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, a HAK će to i dalje
zahtijevati.
Jedan od prijedloga je tzv. privremena vozačka dozvola, koja se
izdaje osobi s navršenih 17 godina, s kojom godinu dana vozi pod
nadzorom roditelja ili iskusna vozača. Time su u nekim zemljama
smanjene prometne nesreće mladih vozača za čak 36 posto. Poznato je
da čak 25 posto nesreća u Hrvatskoj uzrokuju upravo vozači između
18. i 24. godine.
Govoreći o odnosu HAK-a i autoškola, Zuber je napomenuo kako poradi
suradnje HAK nekoliko puta na godinu organizira seminare i stručna
usavršavanja za predavače i instruktore vožnje te provjerava
znanje zaposlenika u autoškolama.
Tomislav Rubić
(Hina) tr db
280910 MET jul 98