AUST 27. VII. DIE PRESSE: KLEIN

AUSTRIJA DIE PRESSE 27. VII. 1998. Klein: "Što se dulje čeka, izgledi za mir sve su slabiji" Samo 17 tisuća od oko 200 tisuća izbjeglih Srba želi se vratiti u Hrvatsku - ostali žele nadoknadu za svoju imovinu, podsjeća Jacques Klein, objašnjavajući sporost povratka srpskih izbjeglica. - Ugrožava li kosovska kriza i Bosnu? = Vrlo moguće. Pogledajte demografiju: do g. 2010. Srbi će u Jugoslaviji biti manjina budući da na Sandžaku žive brojni Muslimani, a u Vojvodini Mađari i Hrvati. Jedino brzo rješenje za Slobodana Miloševića bila je dodjela statusa republike Kosovu, na razini jugoslavenske federacije, uz razumnu dozu unutrašnje autonomije na području odgoja, jezika itd. Većina ljudi na Kosovu ne želi biti Albancima već želi status republike u okviru Jugoslavije. No, što se dulje čeka, što se više progone ljudi spremni na kompromis i što dulje traje ubijanje, to su slabiji izgledi za mirno rješenje. - A Bosna? = Što dulje sukobi na Kosovu budu trajali, to će vojska biti manje spremna za borbu, a Srbi će se više oslanjati na neregularne borce - a oni bi mogli stići iz republike srpske - mladi, nezaposleni nacionalisti. Bošnjaci bi se također mogli javiti kao dragovoljci. Bila bi to velika opasnost za Bosnu. Valja podsjetiti da su u Bosni još na vlasti oni ljudi, koji su tu zemlju odveli u rat te je ne mogu voditi u miru. Ovo nije napad na bosanske političke vođe već na strukture. U početku je visoki predstavnik jednostavno bio previše slab za istinsku provedbu Daytonskog sporazuma. U međuvremenu je ojačan te je proces provedbe sporazuma nastavljen. U Bosni se u međuvremenu dogodilo puno toga. Održani su izbori, na birališta je izišlo 80 posto ljudi, stvorili smo temelje za Dodikovu vladu u republici srpskoj, ponizili smo (paljanskog čvrstorukaša) Krajišnika u Banjoj Luci, razoružavši njega i njegova 82 pratioca. Stvorili smo konvertibilnu marku, neutralne automobilske oznake, zastavu, grb, uspostavili autobusni promet između Banje Luke i Sarajeva - popis rezultata je dug. Još nedostaje jaka središnja vlada. Sastavljanje takve vlade naša je sljedeća zadaća. Nadamo se da će Bosna u svibnju sljedeće godine, kada će Vijeće Europe obilježiti 50 godina postojanja, moći postati članicom toga tijela. Naime, mlađi ljudi u Bosni vjeruju da je njihova budućnost u Europi. Moj je cilj Bosna u kojoj će Srbi, Hrvati i Muslimani moći zajedno živjeti u demokratskoj državi, uz zaštitu svoga etničkog identiteta. - Bili ste upravitelj uprave UN-a u hrvatskoj istočnoj Slavoniji. Je li taj angažman bio uspješan i iz retrospektive? = Taj smo posao uspješno obavili, ta je misija bila uspješna. Mandat je obuhvaćao reintegraciju istočne Slavonije u sastav hrvatske države, i to bez krvoprolića. Po dolasku suočili smo se s 20 tisuća teško naoružanih Hrvata i 18 tisuća teško naoružanih Srba, Arkanovih ubojica i ostalih pripadnika neregularnih postrojba. Demobilizirali smo, demilitarizirali i reintegrirali to područje. Naravno, mnogi su Srbi otišli, ali treba razumjeti da mnogi Srbi jednostavno nisu mogli zamisliti život u Hrvatskoj, prisezanje hrvatskoj državi, pjevanje hrvatske himne i slanje vlastitih sinova u hrvatsku vojsku. - Tvrdi se da Zagreb ometa povratak Srba u krajinu. Može li međunarodna zajednica podvrgnuti Zagreb pritisku? = Da, postoje mogućnosti za podvrgavanje Zagreba pritisku. No, valja se prisjetiti i da se, po istraživanjima Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice, od oko 200 tisuća Srba, izbjeglih iz Hrvatske u Jugoslaviju, u Hrvatsku želi vratiti samo 17 tisuća. Ostali žele odštetu za svoju imovinu, ali se ne žele vratiti. Naravno, povratak izbjeglica koče i Hrvati. Dvoje trebaju li primiti ljude kojima ne mogu vjerovati te koji su se borili protiv hrvatske države. 280026 MET jul 98