ZAGREB, 27. srpnja (Hina) - U prosudbi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o novčanoj i fiskalnoj politici u Hrvatskoj, koja je u ponedjeljak u obliku priopćenja za tisak istodobno objavljena u Washingtonu i Zagrebu, uočava se niz
pozitivnih postignuća, ali i izražava zabrinutost glede nekih pojava koje zahtijevaju brze i odlučne zahvate hrvatske središnje banke i Vlade.
ZAGREB, 27. srpnja (Hina) - U prosudbi Međunarodnog monetarnog
fonda (MMF) o novčanoj i fiskalnoj politici u Hrvatskoj, koja je u
ponedjeljak u obliku priopćenja za tisak istodobno objavljena u
Washingtonu i Zagrebu, uočava se niz pozitivnih postignuća, ali i
izražava zabrinutost glede nekih pojava koje zahtijevaju brze i
odlučne zahvate hrvatske središnje banke i Vlade. #L#
MMF uočava da je realni brutto nacionalni proizvod prošle 1997.
nastavio rastom od 6,5 posto što odgovara prosječnoj stopi rasta
tijekom posljednjih četiri godine. Godišnja stopa inflacije ostala
je i dalje ispod 4 posto unatoč povećanja nominalnih plaća od oko 15
posto, znatnom povećanju potrošačkih kredita i smanjenju poreza na
osobni dohodak.
Stabilnost cijena ostvarena je zahvaljujući snažnom rastu uvoza
(17 posto promatrano u dolarima odnosno 32,5 posto u kunama).
Istodobno je hrvatski robni izvoz više-manje stagnirao tako da je
vanjskotrgovinski deficit iznosio gotovo 27 posto brutto
nacionalnog proizvoda. Povećanje dolarskih turističkih prihoda za
30 posto nije moglo spriječiti da se deficit tekućeg računa platne
bilance gotovo utrostruči, od 4,5 na 12,5 posto brutto nacionalnog
proizvoda.
Takav je tekući deficit, i u znatno manjoj mjeri jačanje službenih
deviznih pričuva, financirano snažnim povećanjem vanjskog
zaduženja koje je tijekom 1997. poraslo s 23,4 na 33 posto
nacionalnog proizvoda. Velik dio inozemnih kredita uzela su velika
poduzeća u državnom vlasništvu, poslovne banke i Vlada.
U svojoj prosudbi vođene politike Izvršni odbor MMF-a je pohvalio
stabilizacijske napore zasnovane na obrani čvrstog tečaja kune te
pozdravio "napore u smjeru ubrzanja strukturne reforme, ponajprije
na području sanacije banaka u državnom vlasništvu i nastavka
kuponske privatizacije".
U raspravi mnogi su direktori, članovi Izvršnog odbora, naglasili
da se "Hrvatska sada sučeljava s teškom eksternom gospodarskom
situacijom koja zahtijeva odlučne i rane korektivne mjere". Tim su
povodom izrazili "ozbiljnu zabrinutost glede neodrživo visokog
deficita tekućeg računa platne bilance u 1997. i tim povodom
kritizirali brz rast plaća i bankovnih kredita, loše ukupne
poslovne rezultate državnih poduzeća te ekspanzivnu fiskalnu
politiku.
Direktori su bili zabrinuti i poteškoćama u bankarskom sektoru i
spoorosti u provođenju strukturnih reformi. Pozdravljajući mjere
koje su vlasti do sada poduzele, direktori misle da su potrebne
dodatne brze i odlučne mjere "uključujući makroekonomsko
prilagođavanje i ubrzano ograničenje i restrukturiranje javnih
poduzeća te reformu bankarskog sektora".
U svojoj ocjeni učinkovitosti hrvatske fiskalne politike direktori
nisu bili jedinstveni, ali su se složili da je daljnje fiskalno
prilagođavanje najpovoljnije raspoloživo sredstvo gospodarske
politike. Direktori su podržali već poduzete mjere da se ograniči
zaduživanje sektora državnih poduzeća i založili se za smanjenje
operativnih troškova i poboljšanje procjene zaduživanja i
investicijskih planova u tim poduzećima. Bržu privatizaciju
smatraju najboljim načinom poboljšanja poslovnog upravljanja,
"pogotovo kada ono uključuje strateške investitore".
Direktori MMF-a se zalažu i za ograničenje plaća naročito u sektoru
proračuna "ne samo zbog demonstracijskog učinka, već i zbog
ograničenog manevarskog prostora... u kontekstu velike potražnje
za socijalnom skrbi i obnovom". Tim povodom direktori kritiziraju i
usmjerenje na "povećanje mase plaća za državnu upravu za 1999."
čiji se "nesretni ishod može zaobići samo kroz svrsishodnu reformu
državne uprave te ograničenja".
Osvrćući se na nedavne potrese u bankarskom sustavu, MMF savjetuje
vlastima da zatvore neodržive banke u konteksu jedinstvene,
tržišno orijentirane bankarske strategije. "Osiguravanje
likvidnosti takvim bankama bilo bi nekonzistentno s općim
monetarnim i eksternim ciljevima, kao i sa zdravim bankarskim
načelima".
Brzi rast bankovnih kredita uz veliko inozemno zaduživanje "mogu
povećati osjetljivost Hrvatske na promjene u ponašanju tržišta" pa
zato monetarnu politiku treba i dalje pooštravati kako bi tečaj
kune fluktuirao unutar uskog raspona.
Direktori MMF-a pozdravljaju pripremu noovog Zakona o bankama i
traže da se ubrza njegovo uvođenje. Potrebno je ojačati neovisnost
i ovlasti nadzornih i regulatornih tijela, hitno dodatno
poboljšati interne nadzorne mogućnosti središnje banke i jačati
provedbu bonitetne regulative i regulative vezane uz monetarnu
politiku. Pri tome su uočene i različite mjere koje su u tom pogledu
hrvatske vlasti već poduzele.
U tekstu kojim je Hrvatska narodna banka popratila priopćenje
ističe se da su hrvatske vlasti u želji da učine gospodarsku
politiku čim transparentnijom, dale svoju suglasnost za objavu
rasčlambe. HNB podsjeća da je misija MMF-a posjetila Hrvatsku još u
ožujku 1998. i da se statistički pokazatelji odnose na kalendarsku
1997.g. U međuvremenu u hrvatskoj gospodarskoj i novčanoj politici
poduzeto je "niz dodatnih mjera - kapitalske restrikcije, pojačana
kontrola i nadzor banaka, uravnoteženje proračuna itd" kako bi se
ispravila neka nepovoljna kretanja, spomenuta u prioćenju MMF-a i
održala makroekonomska stabilnost u zemlji.
(Hina)pp/bsal mć
272244 MET jul 98