MEĐUNARODNI KAZNENI SUD OPERATIVAN IZMEĐU 2002. I 2005. GODINE?

ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Nakon osnivanja i donošenja Statuta stalnoga Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) na konferenciji u Rimu u sljedećih godinu dana trebat će donijeti Pravila postupka suda, pa je realno očekivati da će on, nakon ratifikacije parlamenata najmanje 60 zemalja, postati operativan između 2002. i 2005. godine, rekla je u petak u Zagrebu Dubravka Pleić Marković iz Ministarstva vanjskih poslova RH.#L# Ona je to rekla u svojstvu posebne gošće na konferenciji za novinare koju je organizirala Hrvatska nacionalna konferencija za potporu ICC-u u povodu njegova osnutka i usvajanja statuta, budući da je upravo ona u ime Vlade RH u Rimu potpisala završni dokument o osnivanju ICC-a. Na konferenciji se Hrvatska, prema njezinim riječima, zalagala da se osnivanjem stalnog suda ukine praksa postojanja dvaju paralelnih pravosudnih mehanizama - "jednog koji bi vrijedio za područje bivše Jugoslavije i drugoga za Hrvatsku i sve ostale zemlje". "Bit našeg prijedloga je bila u tome da države ne smiju odbijati suradnju sa sudom navodeći razloge nacionalne sigurnosti", rekla je Dubravka Pleić Marković, već bi to trebalo biti u nadležnosti suda ili posebnog sudskog vijeća koje bi se ustanovilo u tu svrhu. Hrvatsko je izaslanstvo, kako je pojasnila, navelo primjer u kojem je Haški sud, prilikom sub poene, rekao kako Hrvatska ne može kao razlog za nedostavljanje dokumenata navesti nacionalni interes i ugrožavanje sigurnosti i zatražila da "to onda vrijedi za sve države". Međutim, na kraju je ipak prevladalo stajalište blisko američkom, koje je bilo dijametralno suprotno hrvatskom, pa su u Statutu ICC-a nacionalni interesi dobili prioritet pred suradnjom sa sudom, rekla je Dubravka Pleić Marković. Amnesty International (AI), u nastojanju da stalni Međunarodni kazneni sud (ICC) ispuni svoju svrhu, odmah nakon konferencije u Rimu započeo je akciju u kojoj će tražiti opću ratifikaciju Statuta ICC-a i onemogućavanje Vijeća sigurnosti UN da blokira pokretanje istraga i optužnica, rekao je novinarima tajnik Amnesty Internationala Hrvatske Edin Tuzlak.#L# Osim toga, rekao je Tuzlak , "AI će raskrinkavati i tražiti javnu međunarodnu osudu onih država koje će koristiti mogućnost da se izvan nadležnosti suda nađu zločini koje su počinili njihovi državljani ili su se dogodili na njihovu teritoriju". Tijekom konferencije su predstavnici Sjedinjenih Američkih Država zagovarali opciju prema kojoj glavni tužitelj ICC-a ne bi mogao samostalno pokretati postupak protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine, a zahtijevali su i odredbu prema kojoj se američkim pripadnicima mirovnih snaga ne bi smjelo suditi za pojedinačne ratne zločine, no na kraju su ih preglasali predstavnici "like- minded" zemalja, na čelu s Njemačkom, među kojima je bila i Hrvatska. Dobroslav Paraga, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861. koja je jedna od članica koalicije, na konferenciji za novinare rekao je kako ozračje u SAD u svezi s ICC-om nije jedinstveno i da bi bilo "pogrešno reći kako su SAD protiv tog suda". "Na razini američke vlade to jest tako, ali već u pojedinim segmentima vlasti je drukčije", rekao je Paraga, ustvrdivši kako je za nedavnog posjeta Sjedinjenim Državama i sam prisustvovao polemikama oko tog pitanja. "Upravo je ovih dana postalo evidentno da sam Kogres od Vlade Sjedinjenih Država traži otvoreniji i jasniji pristup kažnjavanju ratnih zločina... a posljednja rezolucija Senata br. 105 pokazuje kako Kongres SAD ide znatno dalje na planu internacionalizacije, procesuiranja i kažnjavanja ratnih zločina u svijetu nego što je to u stanju u ovom trenutku učiniti američka vlada", rekao je Paraga. S obzirom na mogućnost preventivnog djelovanja, kazao je Paraga, ovaj bi sud po svom značenju i težini trebao biti ozbiljna prijetnja svakom političaru u svijetu odgovornom za najteže zločine, jer bi bio "na dohvatu pravde i to ne apstraktne, nego sasvim konkretne". (Hina) dam sb 241722 MET jul 98