TURISTIČKI BILTEN, BROJ 241

TURISTIČKI BILTEN 17. - 23. srpnja 1998. SADRŽAJ: · JAMSTVO ZRAČNOJ LUCI ZADAR 2 · MINISTAR LUŽAVEC O ISTARSKOM "IPSILONU" 2 · O ISTARSKOM I KVARNERSKOM TURIZMU 2 · UTEMELJENA TURISTIČKA ZAJEDNICA VUKOVARA 2 · HRVATSKA OČEKUJE DO 90.000 BRITANSKIH TURISTA 2 · NA 14 HRVATSKIH PLAŽA MORE VISOKE KAKVOĆE 3 · U "ANITI" 1,29 MILIJUNA KUNA U ZADRŽANU DOBIT 3 · DOBIT ARENATURISTA U PRIČUVE 3 · SINDIKATI UGOSTITELJSKIH I TURISTIČKIH DJELATNIKA O NAJAVLJENOM ŠTRAJKU 4 · HOTELI BAŠKA LANI POSLOVALI S GUBITKOM 4 · MAKARSKI HOTELIJERI OSTVARILI 100.000 NOĆENJA 4 · HOTELI TUČEPI LANJSKOM DOBITI POKRIVAJU GUBITKE 4 · DUBROVNIKU NOVI HOTEL S TRI ZVJEZDICE 5 · OTVOREN OBNOVLJENI HOTEL ALBATROS 5 · NA PLITIVICAMA SE OČEKUJE I DO 3000 TURISTA DNEVNO 5 · EKOTURISTIČKI VLAK "KARLEK" VOZI SVAKE SUBOTE 5 · PREDSTAVLJEN VODIČ ZAGREB EXCLUSIVE I GLOBAL REFUND 5 · NOVI PLAN GRADA POŽEGE 6 · PORAST PUTNIČKOG PROMETA U PULSKOJ ZRAČNOJ LUCI 6 · KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI 6 · TIJEKOM PRVIH PET MJESECI 977.150 TURISTA 6 · U SVIBNJU PREVEZENO 9,04 MILIJUNA PUTNIKA 6 · U HRVATSKU UŠLO 143.000 INOZEMNIH GOSTIJU 7 · LANI U UGOSTITELJSTVU OSTVARENO 2,5 MILIJARDI KUNA PRIHODA 7 · PORAST BROJA TURISTA U EU 7 · OTVORENA 32. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA 8 · ZRAČNE LUKE I VLADE RADE NA POVEĆANJU SIGURNOSTI 8 · TURIZAM U SARAJEVU 8 · SLABI TURISTIČKI REZULTATI U SLOVENIJI 9 · DORFOTEL - TRAŽENI PARTNER U POTICAJNOM TURIZMU 9 · TEA SWITZERLAND - LETENJE BEZ KARATA 9 · UNAJMLJIVANJE AUTOMOBILA NAJSKUPLJE U ŠVICARSKOJ 10 · FLORIDA ZABILJEŽILA JOŠ JEDNU REKORDNU GODINU 10 · POD POVEĆALOM: AMSTERDAM 11 1. AKTIVNOSTI VLADE. HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA JAMSTVO ZRAČNOJ LUCI ZADAR Vlada RH na prošlotjednoj je zatvorenoj sjednici, između ostaloga, prihvatila tekst Pisma namjere za izdavanje državnog jamstva Zračnoj luci Zadar glede sklapanja Ugovora o kreditu za izvođenje radova obnove zračne luke. Ugovor će se, na temelju prikupljenih ponuda, zaključiti s najpovoljnijim ponuditeljem (bankom) kojem će Vlada RH izdati jamstvo. Isto tako, Vlada je osnovala Povjerenstvo za udruge i njegovim predsjednikom imenovala Ivicu Kostovića, a članovima Josu Škaru, Božu Biškupića, Juraja Njavru, Marijana Ramušćaka, Nikolu Ružinskog i Branka Štulića. Zamjenicom predsjednika Povjerenstva imenovana je Ljerka Mintas-Hodak. Zadaća Povjerenstva za udruge provedba je Odluke o mjerilima za određivanje udruga čija je djelatnost od interesa za RH i financijskoj potpori udrugama iz Državnog proračuna. Vlada je ujedno utvrdila Prijedlog za isplatu akontacija udrugama koje su se 1997. i ranijih godina sufinancirale iz Državnoga proračuna. MINISTAR LUŽAVEC O ISTARSKOM "IPSILONU" Ove se godine neće povećati cestarina kroz Tunel Učku i na dionicama istarskog "ipsilona", zaključak je nedavnog sastanka ministra pomorstva, prometa i veza RH mr. Željka Lužavca s predstavnicima "Union Bank of Switzerland", vodećeg kreditora u financiranju i gradnji "istarskog ipsilona", te čelnicima koncesionara BINA- Istre d.d. Kako bi osigurala uspješnost radova na "istarskom ipsilonu", Vlada će u skladu s koncesijskim ugovorom kompenzirati razliku između postojeće cestarine i cestarine koju predviđa nezavisna prometna studija. Ministar Lužavec, kako se ističe u priopćenju Ministarstva pomorstva, prometa i veza, izjavio je da će se hrvatska Vlada u cijelosti pridržavati odredaba iz ugovora o koncesiji, potpisanog s BINA-Istrom d.d. O cestarini na "istarskom ipsilonu" odlučit će se nakon dovršetka analiza koje su u tijeku, te kompletiranja cjelovitog programa ujednačavanja cestarina u RH. O ISTARSKOM I KVARNERSKOM TURIZMU Primorsko-goranska i Istarska županija ostvaruju približno 70 posto ukupna hrvatskoga turističkog prometa pa bi trebale mnogo više sudjelovati u stvaranju državne politike u turizmu, ustvrdili su ovih dana u Opatiji pročelnici županijskih upravnih odjela za turizam Ranko Vlatković i Branko Curić te opatijski gradonačelnik dr. Axel Luttenberger. Istaknuli su da će se za pravilno vrjednovanje Istre i Kvarnera u hrvatskome turizmu nastojati izboriti i djelovanjem županijskih turističkih odjela i turističkih zajednica te utjecajem saborskih zastupnika s tih područja. Istra je sa 2,8 milijuna noćenja u prvih šest mjeseci ove godine bila 13 posto uspješnija nego prošle godine, a Primorsko-goranska županija sa 1,7 milijuna noćenja ili jedan posto bolja nego lani. Prva polovica srpnja bila je pak za šest do devet posto lošija od prošlogodišnje, a temeljni su uzroci, rečeno je, znatno više cijene nego u izravne konkurencije, prejaka domaća valuta i previsoka stopa PDV-a. Među uzroke svrstavaju i trenutačno loš položaj naše zemlje u svijetu, koji je, kako kažu, dijelom popravio nogomet. Pročelnici su istaknuli da bi mogući štrajk turističkih djelatnika svakako bio još jedan u nizu pogubnih događaja za hrvatski turizam. Zauzeli su se da što prije, na dobrobit hrvatskoga turizma uopće, u punoj mjeri počnu raditi i ostale hrvatske turističke županije. UTEMELJENA TURISTIČKA ZAJEDNICA VUKOVARA U srijedu je osnovana Turistička zajednica Vukovara, a za njezina predsjednika izabran je Dragutin Guzovski. Izabrano je i Turističko vijeće i Nadzorni odbor te usvojeni statut i poslovnik zajednice. Tom je prigodom najavljeno kako će ministarstvo turizma izraditi strateški marketniški plan razvitka turizma u Vukovarsko- srijemskoj županiji, u kojemu će i Vukovar dobiti primjereno mjesto. HRVATSKA OČEKUJE DO 90.000 BRITANSKIH TURISTA Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Londonu procjenjuje da će u Hrvatskoj ove godine boraviti otprilike 80.000 do 90.000 britanskih turista, znatno više nego lani, kada je u Hrvatsku došlo nešto više od 43.000 britanskih turista. Britanski turist u Hrvatskoj boravi tjedan ili dva, a statistički je prosjek njegova boravka 12 dana. U Hrvatsku prosječni britanski turist dolazi uglavnom u okviru tzv. paket aranžmana turističkih agencija, koje prosječno plati 350 funti (oko 3.500 kuna), a u tu cijenu uključen je i zračni prijevoz. Ove godine oko tridesetak britanskih turističkih agencija u svojoj ponudi imaju odredišta u Hrvatskoj, a najveći je porast turističke potražnje zabilježen u nautičkom turizmu, ističu u predstavništvu Hrvatske turističke zajednice u Londonu. Međutim, najveća britanska turistička agencija Thomson na srednji rok ne očekuje znatniji porast dolazaka britanskih turista u Hrvatsku. Agencija Thomson, koja je lani obnovila ponudu za Hrvatsku ograničivši se samo na sjeverni dio jadranskog primorja, smatra da je u odnosu na osamdesete na britanskom turističkom tržištu došlo do snažnog kvalitetnog pomaka. Britanski turist danas očekuje kvalitetne proizvode, traži kvalitet za novac, ispravnost informacija datih u turističkim brošurama te novačanu kompenzaciju kada se ugovorni standardi pokažu neodrživim. Osim naglašenog očekivanja kvalitetne ponude, britanski je turist upoznat sa svojim pravima, tvrde u Thomsonu. Prema podacima Thomsona, iz Velike Britanije u Hrvatsku najviše dolaze parovi (približno 60 posto ukupnog broja), djeca ispod 16 godina starosti, a individualno najviše dolaze odrasli srednje dobi. U izvješću britanskog Ureda za nacionalnu statistiku, izdaci britanskih turista u inozemstvu ove se godine nalaze u snažnom porastu, prvenstveno zahvaljujući snažnoj funti. U razdoblju od siječnja do svibnja ove godine izdaci britanskih turista u inozemstvu porasli su u odnosu na isto razdoblje prošle godine 17 posto dosegnuvši 6,81 milijardu GBP, tj. približno 68 milijardi kuna. NA 14 HRVATSKIH PLAŽA MORE VISOKE KAKVOĆE Prema ispitanoj kakvoći mora za 20. srpnja, od ukupno 20 ispitanih plaža na Jadranu, na 14 plaža more je visoke kakvoće. Na pet jadranskih plaža more je pogodno za kupanje, a samo na jednoj zabilježeno je more s povremenim onečišćenjima. Kako je izvijestila Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša- Područna jedinica za zaštitu mora, more visoke kakvoće zabilježeno je na plaži FKK Sipar u Umagu, na crikveničkoj Glavnoj plaži, na plaži "Plantaža" u Karlobagu, na plaži "Zrče" u Novalji na otoku Pagu, na Glavnoj plaži u Zatonu, na plaži "Slanica" na otoku Murteru, u hotelskom naselju "Solaris" u Šibeniku. More visoke kakvoće zabilježeno je i na plaži Raduča velika u Primoštenu, na splitskim Bačvicama, na bolskom "Zlatnom ratu", na plaži hotela Dalmacija u Makarskoj, na plaži hotela "Bon Repos" na Korčuli, na dubrovačkom Lokrumu i na plaži hotela "Croatia" u Cavtatu. More pogodno za kupanje bilo je na porečkoj Gradskoj plaži, na plaži "Svjetionik" u Puli, na plaži "Baška" na otoku Krku, na zadarskoj plaži "Borik" kao i na plaži "Soline" u Biogradu na moru. More s povremenim onečišćenjima zabilježeno je tek na Glavnoj plaži u Mošćenićkoj Dragi. 2. HRVATSKE TURISTIČKE I ZRAKOPLOVNE TVRTKE U "ANITI" 1,29 MILIJUNA KUNA U ZADRŽANU DOBIT Dioničari turističke tvrtke Anita d.d. iz Vrsara odlučili su na nedavnoj godišnjoj skupštini prošlogodišnju dobit od 1,36 milijuna kuna raspodijeliti tako da 1,29 milijuna kuna bude zadržana dobit, a ostatak obvezne rezerve. Ta je vrsarska tvrtka lani ostvarila 88,5 milijuna kuna prometa, što je 14 posto više nego godinu dana ranije. Po broju noćenja, Anita se približila ostvarenome u posljednjoj prijeratnoj godini, no, ipak je za njom zaostala 13 posto. Većina prošlogodišnjih investicija od 35 milijuna kuna bila je iskorištena za završetak rekonstrukcije hotela Pineta i poboljšanje uvjeta boravka gostiju u autokampovima, koji čine 81 posto ukupnih kapaciteta tvrtke. Anita je u ovoj godini investirala više od 11 milijuna DEM, dijelom su iz dugoročnog kredita Privredne banke Zagreb (PBZ), a dijelom iz vlastitih izvora. Ta će sredstva biti iskorištena za podizanje razine smještajne kvalitete i poboljšanje tehničkih uvjeta za kategorizaciju ugostiteljskih objekata, kampova i hotela. DOBIT ARENATURISTA U PRIČUVE Pulski je Arenaturist u prošloj godini od 1,67 milijuna turističkih noćenja, 24 posto više nego u 1996., ostvario 162,9 milijuna kuna prihoda. Nakon podmirenja svih troškova, zabilježeno je 617,7 tisuća kuna dobiti, koju je skupština dioničara tog društva odlučila usmjeriti u pričuve. U ovoj godini u Arenaturistu predviđaju ostvariti pet posto veći turistički promet, tj. 1,75 milijuna noćenja, pri čemu bi broj noćenja u hotelima i apartmanima trebao biti veći za tri, a u kampovima otprilike osam posto. Prvotnim je planom ovogodišnjeg poslovanja bilo predviđeno ostvarenje približno 170 milijuna kuna prihoda te dobiti od približno 900.000 kuna, no u toj hotelskoj tvrtki sada procjenjuju da će zbog utjecaja PDV-a ovu poslovnu godinu završiti s gubitkom od otprilike 15 milijuna kuna. Državnim će se subvencijama, predviđaju, pokriti tek polovica predviđenog gubitka iz poslovanja. U vlasničkoj strukturi te tvrtke prevladavaju mali dioničari s približno 42 posto dionica, Hrvatski fond za privatizaciju ima 38 posto vlasničkog udjela, i 15 posto dionica Istarska banka. U sklopu kuponske privatizacije na prodaju je ponuđeno 33 posto dionica tog dioničkog društva. SINDIKATI UGOSTITELJSKIH I TURISTIČKIH DJELATNIKA O NAJAVLJENOM ŠTRAJKU O tome hoće li 10.000 ugostiteljskih djelatnika s područja Istre, Cresa i Lošinja u subotu održati najavljeni štrajk, znat će se tek nakon koordinacije sindikalnih povjerenika prve regije samostalnih sindikata ugostiteljstva i turizma, iznesno je na ovotjednoj tiskovnoj konferenciji. Prema riječima regionalnih povjerenika Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma, aneksi kolektivnog ugovora potpisani su s upravama Rovinj turista, Jadran turista iz Rovinja, porečkog Rivijera holdinga, Odjela turizma Lošinjske plovidbe te vrsarske Anite, što zapravo znači da je 60 posto članova ovog sindikata u prvoj regiji poboljšalo svoj ekonomski status, jer je svakom radniku zajamčena minimalna bruto plaća od 1700 kuna, uz dodatak od 350 kuna. Do kraja ovoga tjedna trebao bi se potpisati kolektivni ugovor ovog sindikata s upravama novigradske Lagune, rovinjske Valalte, pulskog Arena turista i Puntižele. HOTELI BAŠKA LANI POSLOVALI S GUBITKOM Turistička tvrtka Hoteli Baška završila je prošlu poslovnu godinu s gubitkom od 3,66 milijuna kuna. Ta je tvrtka prošle godine ostvarila prihod od 30,38 milijuna kuna, dok su rashodi bili 34,04 milijuna kuna. Gubitak Hotela Baška 1997. je bio veći od onog u prethodnoj godini, i to za 60.000 kuna. Tijekom prošle godine Hoteli Baška bili su popunjeni 137 dana, najviše tijekom srpnja, kada je popunjenost hotela bila stopostotna, te u kolovozu kada su oni bili i prebukirani. Kampovi su lani bili popunjeni 70 dana, a u glavnoj turističkoj sezoni nisu bili potpuno popunjeni. Prema riječima rukovodstva, najveći prihod - 19,91 milijun kuna, tvrtka je ostvarila od prodaje proizvoda i usluga inozemnim turistima. Lani se u tvrkinim hotelskim objektima odmaralo najviše Čeha 25 posto, te Austrijanaca 23 posto, Nijemaca 21 posto, dok je domaćih gostiju bilo samo šest posto. MAKARSKI HOTELIJERI OSTVARILI 100.000 NOĆENJA U makarskim hotelima "Meteor", "Dalmacija" i "Rivijera" trenutačno ljetuje 1450 gostiju, uglavnom stranih. Do utorka zabilježeno 100.000 noćenja, sedam dana ranije u odnosu na prošlu godinu. Do kraja godine hotel "Makarska" trebao bi ostvariti 220.000 noćenja ili deset posto više nego lani. Očekuje se da će ukupni čisti prihod tih hotelskih kuća, koje uz 180 stalnih radnika zapošljavaju i 150 sezonskih radnika, ove godine dosegnuti otprilike 31 milijun kuna. Kapaciteti "Meteora" ove su godine popunjeni 54 posto, a registrirano je gotovo 58.000 noćenja. Dobro posluje i "Rivijera" koja je s češkom turističkom agencijom ugovorila prodaju svih 540 postelja uz pun pansion za cijelo ljeto. Tako će taj hotel ostvariti otprilike 60.000 noćenja. Makarski hotelijeri, za razliku od brojnih hotelskih kuća na Jadranu, nisu osjetili veći pad broja gostiju u srpnju. Slabiji će posjet čeških turista biti nadoknađen boljim posjetom britanskih i njemačkih gostiju. HOTELI TUČEPI LANJSKOM DOBITI POKRIVAJU GUBITKE Dioničari turističke tvrtke Hoteli Tučepi na nedavno su održanoj Glavnoj skupštini donijeli odluku da se prošlogodišnja dobit Društva u visini od 96,05 milijuna kuna prenese u rezerve društva te da se tim sredstvima pokriju tvrtkini gubici iz ranijih godina koji iznose 95,83 milijuna kuna. Isto tako, odlučeno je i da se temeljni kapital Hotela Tučepi u iznosu od 54,82 milijuna DEM uskladi sa Zakonom o trgovačkim društvima i prenominira u kune. Tako prenominirana vrijednost kapitala sada iznosi 197,63 milijuna kuna podijeljenih u 548.200 dionica. Nominalna vrijednost dionice koja je iznosila 100 DEM, sada je utvrđena na 300 kuna. Na temelju broja dionica i njihove nove nominalne vrijednosti utvrđen je novi iznos temeljnog kapitala u visini od 164,46 milijuna kuna, dok će se ostatak od 33,17 milijuna kuna prenijeti u rezerve Društva. Po podacima Uprave, Hoteli Tučepi u prvih su šest mjeseci ove godine ostvarili povećanje fizičkog prometa od 32,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom je najviše porastao broj noćenja, i to za 26,8 posto. U prva dva srpanjska tjedna ostvareno je tri do pet posto manje noćenja nego lani, no istodobno je povećan prihod, koji se temelji na povećanju cijena smještaja za otprilike 20 posto prema lani, pa se poslovodstvo tvrtke nada kako će ova sezona ipak ostvariti očekivani porast. Kao neke od problema, u Upravi tvrtke osim često spominjanim problemom smanjenja dolazaka čeških turista i nedavno završenim Svjetskim nogometnim prvenstvom, navode i preopterećenost turizma uvođenjem PDV-a. Zbog toga poreza Hoteli Tučepi će kao i ostali turistički subjekti u Hrvatskoj, ovu godinu završiti s gubitkom. DUBROVNIKU NOVI HOTEL S TRI ZVJEZDICE U Dubrovniku je u petak otvoren hotel "Komodor", smješten u Lapadskoj uvali. Hotel posluje u sastavu tvrtke "Maestral", većinski mu je vlasnik Dubrovačka banka, a obnovljen je zajmom od 16,5 milijuna kuna Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Radove je izvela zagrebačka tvrtka Exportdrvo-Inženjering. Taj hotel s tri zvjezdice ima 64 sobe s 121 posteljom. Osim "Komodora" u sklopu "Maestrala" posluju još tri hotela: "Adriatc", "Splendid" i "Vis". Na redu je obnova potpuno uništenoga, najpoznatijeg hotela te tvrtke "Dubrovnik Palacea" OTVOREN OBNOVLJENI HOTEL ALBATROS Ovih je dana u Cavtatu otvoren potpuno obnovljeni hotel "Albatros". Obnovljeni hotel ima četiri zvjezdice, a kapacitet mu je preko 500 ležajeva u 270 soba i 14 apartmana. Raspolaže i cijelim nizom vanjskih sadržaja - od devet teniskih terena, boćališta, do vanjskog i unutarnjeg bazena, fitness centra i drugih. Hotel posluje u sklopu Dioničkog društva Hoteli Cavtat, a u većinskom je vlasništvu Dubrovačke banke. Sredstva za obnovu u visini od 62 milijuna kuna osigurana su kreditom Nove ljubljanske banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a izvođač radova bila je slovenska tvrtka Lesnina inženjering. NA PLITIVICAMA SE OČEKUJE I DO 3000 TURISTA DNEVNO Nacionalni park "Plitvička jezera" do kraja lipnja posjetilo je 110.000 turista, a u prvih deset dana srpnja broj se turista povećao za pet posto. Očekuje se da će idućih dana Plitvička jezera posjećivati približno 3000 turista dnevno. Iako se na Plitvicama još obnavljaju u ratu oštećeni hoteli pa je smještajni prostor smanjen na 250 postelja u hotelima "Plitvice" i "Bellevue", turistički djelatnici ocjenjuju da je posjet dobar. Ove je godine najviše gostiju, osobito stranih, bilo prošli vikend - u petak, subotu i nedjelju - kad je Plitvice posjetilo 7600 turista. Ubrzano se obnavlja i hotel "Jezero" s 450 postelja. Radovi će biti gotovi do kraja godine a izvodi ih zagrebačka "Novogradnja". Uskoro bi trebala početi obnova motela "Grabovac" koji je sa stotinjak postelja i desetak ličkih kućica prije rata ostvarivao i do 35.000 noćenja. Nedavno pušten u rad autokamp "Korana" s oko 2500 mjesta i 40-ak dvoposteljnih soba u ličkim kućicama ostvaruje i do 300 noćenja na dan, uglavnom stranih turista. Do kraja godine Plitvičani očekuju 400.000 posjetitelja i više od 35.000 noćenja. EKOTURISTIČKI VLAK "KARLEK" VOZI SVAKE SUBOTE Ekoturističkim vlakom "Karlek", koji svake subobe vozi na relaciji Zagreb - Karlovac - Ogulin u proteklih se pet subotnjih vožnji prevezlo više od 1200 izletnika. Iz Turističke je zajednice Ogulina priopćeno kako će ekoturistički vlak voziti svake subote do 29. kolovoza i da Zagrepčani i Karlovčani pokazuju sve veći interes za taj izletnički vlak koji prije svega ljubitelje prirode, planinare i izletnike dovozi do Ogulina i ogulinskih izletišta. Pojedini izletnici silaze u Karlovcu radi kupanja u karlovačkim rijekama. "Karlek" kreće sa Zagrebačkog kolodvora subotom u 7,30 sati, a iz Karlovca u 8,12 sati. Vožnja od Zagreba do Ogulina traje otprilike 1,5 sati. Povratak iz Ogulina je istoga dana u otprilike 19 sati. Cijena povratne karte za odrasle je 20 kuna, deset kuna za mlade od deset do 18 godina, a djeca se voze besplatno. Novost je da izletnici mogu besplatno prevesti i svoj bicikl i opremu. Turistički djelatnici Ogulina autobusima odvode goste i do Kleka, Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica, do gradine Modruš i jezera Sabljaci. PREDSTAVLJEN VODIČ ZAGREB EXCLUSIVE I GLOBAL REFUND Turistička agencija Jammark i hrvatsko predstavništvo koncerna Europa Tax-free Shopping, najveće svjetske tvrtke za usluge povrata poreza, prezentirali su u utorak u Zagrebu peto izdanje vodiča Zagreb Exclusive. To je ujedno bila i prigoda da spomenuti koncern predstavi svoj novi naziv - Global Refund. Po prvi je puta spomenuti vodič izrađen prema prihvaćenom standardnom obliku sličnih izdanja u svim državama u kojima on djeluje. On u sebi sadrži informacije o gradu, mjestima za kupnju, gastronomskoj ponudi te mogućnostima zabave i namijenjen je brzom snalaženju u Zagrebu. U Hrvatskoj je koncertov sustav trenutačno uključeno približno 750 trgovaca, samo u Zagrebu više od 400, a najveći partner te tvrtke za isplatu povrata poreza je HPT. NOVI PLAN GRADA POŽEGE Požega je, nakon punih 20 godina, ovih dana dobila novi plan grada. Tiskan je u 5000 primjeraka, a njegov izdavač Turistička zajednica Požege, namjerava ga postaviti i na četiri velika panoa te na drugim informativnim punktovima u gradu. Autor plana je Marko Cigić, dok je cjelovitu pripremu za reprodukciju izvršila tvrtka "Prior" iz Zagreba. Tiskanjem plana grada završen je polugodišnji program aktivnosti Turističke zajednice, koji je najvećim dijelom posvećen tiskanju promidžbenoga materijala. Inače, nedavno je dotiskan prospekt grada Požege u 10.000 primjeraka, nove razglednice u 25.000 primjeraka te novi turistički vodič u 2000 primjeraka. PORAST PUTNIČKOG PROMETA U PULSKOJ ZRAČNOJ LUCI Kroz zračnu je luku Pula u prvih šest mjeseci ove godine prometovalo 1596 zrakoplova, koji su prevezli 20,8 tisuća putnika, odnosno osam posto više prema istom razdoblju prošle godine. Prema riječima poslovodstva, realno je očekivati da do kraja godine kroz tu zračnu luku prođe približno 70.000 putnika. Lani je prevezena ukupno 61.000 putnika. S takvim je obujmom prometa Zračna luka Pula još daleko ispod praga rentabilnosti u poslovanju. Naime, za pozitivno bi poslovanje putnički promet trebao dosegnuti brojku od približno 200.000 putnika. Skromnost tih rezultata očituje se tek u usporedbi s prijeratnim prometom, kada je kroz nju godišnje prolazilo i do 600.000 putnika. Ove sezone pulska zračna luka ima izravne linije sa Zagrebom, Zadrom, Amsterdamom, Londonom i Manchesterom, a u čarteru, najviše putnika dolazi iz Velike Britanije. Na nedavno održanim konstituirajućim sjednicama organa upravljanja tog dioničkog društva, za predsjednika skupštine izabran je ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec, za predsjednika nadzornog odbora dr. Lenko Uravić, pročelnik Odjela za gospodarstvo Istarske županije, dok je za direktora Zračne luke Pula ponovno izabran Aldo Šetić. U temeljnom kapitalu društva, koji iznosi 81,4 milijuna kuna, država sudjeluje s 55 posto, a preostali je vlasnički udio raspodijeljen između Istarske županije te gradova i općina koji su financirali izgradnju. 3.KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI Dionice turističkih tvrtki na Zagrebačkoj burzi, 14. - 17. srpnja 1998. Br. Dionica Zaključna cijena(kn) Tjedna promjena + Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 595 -1,65% + 13.685 2. Istraturist 60 3,45% + 12.0 4. STATISTIKA TIJEKOM PRVIH PET MJESECI 977.150 TURISTA U Hrvatskoj je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci boravilo 977.150 turista, jedan posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Stranaca je bilo 557.525, dva posto više. U promatranom je razdoblju zabilježeno 3,05 milijuna noćenja, četiri posto manje nego lani. Stranci su ostvarili 1,92 milijuna noćenja ili četiri posto manje. Najveći su broj dolazaka ostvarili Nijemci - 122.353 ili sedam posto više. Talijana je bilo 111.047, dva posto manje, a Austrijanaca 101.728 ili šest posto manje. Istodobno, najviše su noćenja ostvarili Nijemci - 564.093 ili 14 posto manje, Austrijanci 399.064, odnosno deset posto manje, te Talijani 242.947 noćenja ili jedan posto manje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) U SVIBNJU PREVEZENO 9,04 MILIJUNA PUTNIKA U Hrvatskoj je u svibnju ove godine prevezeno 9,04 milijuna putnika, 4,4 posto manje nego u istom mjesecu lani. U prvih je pet ovogodišnjih mjeseci, pak, prevezeno 42,9 milijuna putnika, tj. 6,3 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Željeznicom je u svibnju putovalo 1,7 milijuna putnika, što je 16,1 posto više nego u istom lanjskome mjesecu, dok je broj prevezenih putnika u cestovnom je prijevozu dosegnuo 6,8 milijuna ili 8,7 posto manje. Istodobno, zrakoplovima je u svibnju prevezeno 82.000 putnika - 13,9 posto više nego u svibnju prošle godine. Pritom je u zračnim lukama promet putnika povećan 15,8 posto na 176.000. Promet putnika u morskim lukama smanjen je 5,4 posto na 878.000 putnika. (Izvor: Državni zavod za statistiku) U HRVATSKU UŠLO 143.000 INOZEMNIH GOSTIJU Tijekom ovog vikenda na tri je istarska cestovna granična prijelaza - Plovaniji, Kaštelu i Požani - u Hrvatsku ušlo ukupno 143.160 stranih i 22.000 domaćih putnika. U tom je razdoblju Hrvatsku napustilo 119.450 inozemnih gostiju te 20.940 domaćih putnika. Prema prvim pokazateljima, broj inozemnih gostiju je veći za deset posto u odnosu na prije sedam dana te je gotovo identičan lanjskom. Promet se na graničnim prijelazima odvijao bez poteškoća i zastoja, u Hrvatsku se ulazilo na tri, a po potrebi i na četiri kolnička trake, dok su u Bujama prometne ophodnje regulirale promet. (Izvor: Istarska policijska uprava) LANI U UGOSTITELJSTVU OSTVARENO 2,5 MILIJARDI KUNA PRIHODA U hrvatskom je ugostiteljstvu u hotelima i restoranima u 1996. ostvareno 2,5 milijardi kuna prihoda. Pritom je uplaćen porez od 212,7 milijuna kuna. U toj su godini najveći prihod zabilježili barovi, i to 1,6 milijardi kuna. Slijede restorani sa 693 milijuna kuna prihoda i opskrbljivači pripremljenom hranom (catering) sa 104 milijuna kuna prihoda. U hotelima i restoranima u 1996. je bilo 16.545 zaposlenih. Aktivnih obrtnika bio je 12.112, te obrtnika koji su imali ugostiteljsku radnju 14.179. U ukupnoj strukturi prihoda, barovi su sudjelovali sa 66,3 posto, restorani sa 28,2 posto, kantine i catering sa 4,6 posto, hoteli s 0,5 posto te kampovi i druge vrste smještaja za kraći boravak sa 0,4 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PORAST BROJA TURISTA U EU Na području Europske unije (EU) nastavlja se povećanje broja turista, što potvrđuje i izvješće Europskog ureda za statistiku, Eurostata. Naime, prošlogodišnji je broj noćenja u 11 od ukupno 15 zemalja EU porastao 0,9 posto u usporedbi s prethodnom godinom. U preostale je četiri države - Švicarska, Norveška, Lihtenštajn i Island - broj noćenja bio niži za neznatnih 0,1 posto. Spomenuti se rast ponajprije može zahvaliti boravku gostiju u hotelima i sličnim objektima. Prošle godine povećao se 2,6 posto. U ostalim je turističkim objektima boravilo 2,4 posto više gostiju. Pritom su inozemni gosti u odnosu na 1996. ostvarili 3,1 posto više noćenja, a domaći tek 0,4 posto više, stoji u Eurostatovom izvješću. Lanjski su rekorderi Grčka, Francuska i Finska zabilježili deset posto više stranih gostiju. Istodobno, najveći je porast broja domaćih turista ostvaren u Španjolskoj - 12,2 posto. No, u pojedinim je zemljama EU-a registriran manji broj turista. Tako je primjerice u Danskoj broj domaćih turista prošle godine bio 12,7 posto niži, dok je u Italiji broj stranih turista smanjen 4,3 posto. Turisti su prošle godine na području EU-a potrošili čak 135 milijardi ecu-a, što je zemljama donijelo dobit od prosječno osam milijardi ecu-a. Međutim, u Njemačkoj je nastavljen negativni trend. Tamošnji su turistički djelatnici prijavili 25,2 milijarde ecu-a manjka, ipak niže od 26,2 milijarde ecu-a registriranih godinu ranije. Slijedi Velika Britanija s 7,3 milijardi ecu-a gubitka, otprilike 50 posto više prema 1996. Italija i Francuska još su među najposjećenijim svjetskim turističkim destinacijama i bilježe visoke prihode od turizma. No, evidentno je kako Talijani i Francuzi za svoj odmor sve češće biraju inozemstvo. Na to ukazuje i podatak kako su lani tijekom odmora u stranim ljetovalištima Talijani potrošili 17,4 posto više sredstava prema ranijoj sezoni, a Francuzi 4,6 posto više. Rastući turističku potražnju u EU podmiruje otprilike 185.000 hotela s gotovo devet milijuna kreveta, što znači da na jedan hotel dolazi 49 kreveta. Pritom najviše smještajnih kapaciteta ima Danska (126 kreveta po hotelu), a najmanje Velika Britanija (23 kreveta). Prošle je godine Eurostat objavio i posebno izvješće o turizmu u 12 zemalja Mediterana. Slično je izvješće objavljeno i za 1996. godinu i to kao dio programa Euro-mediteranske suradnje na području turističke statistike - MEDTOUR. Prema prošlogodišnjim podacima, na spomenutom se području od ukupnog broja stranih gostiju, čak 45 posto, odnosno gotovo 15 milijuna, odnosilo na turiste iz EU-a. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI OTVORENA 32. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA Projekcijom video zapisa o obnovi mjesta Pridvorje i Polača te o prognanicima iz Gibarca u srijedu je u Klovićevim dvorima otvorena 32. Međunarodna smotra folklora(MSF). Ovogodišnja se Smotra, pod motom "Obnavljamo baštinu", održava do 26. srpnja u znaku obnove folklornih društava u hrvatskim selima stradalim tijekom Domovinskog rata. Skupina etnologa i folklorista nastojala je povratnicima dati stručnu pomoć u obnovi folklornih društava. ZRAČNE LUKE I VLADE RADE NA POVEĆANJU SIGURNOSTI Stariji predstavnici služba sigurnosti, carine i djelatnika za zračnim lukama iz 32 zemlje svijeta okupili su se u Milanu kako bi raspravljali o metodama povećanja sigurnosti uz istovremeno povećanje kakvoće usluga koje pružaju putnicima. Između kontrolnih vlasti i industrije putovanja postoji zajednički interes: pojednostaviti putovanje velikoj većini legitimnih putnika. Zračne luke, kao glavna mjesta ulaska i izlaska iz zemalja, imaju streteški odlučujuću ulogu u sprečavanju i suzbijanju organiziranog međunarodnog kriminala, izjavio je Jürgen Storbeck, koordiantor Europ Drug Unit. Zračne luke su u velikoj mjeri koriste za uvoz i izvoz najopasnijih i najunosnijih oblika kriminala, kao što su krijumčarenje droga, organizirana ilegalna imigracija, trgovina ljudima i pranje novca. S druge strane, zračne luke su centri visoke tehnologije, a zbog svoje vežnosti u modernom životu i privredi, posebno su osjetljivi na teroristička djela, ucjene i druge oblike kriminala. Tendencija "privatiziranja" kontrolnih službi (vidljiva u posljednjih 15 godina) znači stvaranje integriranog sustava u kojem svi partneri dijele odgovornost u provedbi mjera sigurnosti. Cilj je stvaranje automatiziranog one-stop-passenger-luggage- and-cargo-clearance-system sustava kao središnjeg oblika partnerstva između vladinih agencija i turizma i industrije putovanja. Zračne luke u međuvremenu pokušavaju pronaći tehnološka rješenja. Integrirani sustav snimanja na check-in šalteru smanjuje troškove radne snage i omogućuje uštedu na prostoru. Sigurnost teretnog transporta problem je sam za sebe. Kako u kontejneru pronaći eksploziv ili nešto slično. Po mišljenju mnogih stručnjaka najefikasniji sustav kontrole tereta (cargo screening) danas je simulacija uvjeta leta kojim bi se aktivirala skrivena bomba, izjavio je Ernst Schlecht, direktor sigurnosti na zračnoj luci Zürich. 6. MEĐUNARODNE TURISTIČKE AKTIVNOSTI TURIZAM U SARAJEVU Za strance koji su prije tri godine Sarajevo na televizijskim ekranima vidjeli kao poprište najžeščih borbi, boravak u glavnom gradu BiH izgleda primamljivo gotovo kao i lječilište nedaleko Černobila. Danas, kada je ta zemlja još uvijek preplavljena minama, "drumskim razbojnicima" te izješčima o 160 kilometara udaljenim oružanim sukobima na Kosovu, teško je turističkim djelatnicima u brošurama predstaviti BiH kao zemalju sunca, planina i mora. No, kao i Sarajevo i današnji su se turisti ponešto izmjenili. Naime, sve su brojniji oni koji traže više od organiziranih izleta autobusom, ručkova u najeminentnijim restoranima te višesatnoj izloženosti štetnim sunčevim zrakama u težnji za bronačanom bojom kože. Za većinu je avanturista upravo sadašnje Sarajevo pojam idealnog mjesta za godišnji odmor. Očito je da šarm prijeratnog Sarajeva nije moguće tek tako zanemariti. Iako zasad većina gostiju uživa u sarajevskom "ratnom štihu", ne smije se s uma smetnuti ono što se u bosanskohercegovačkoj metropoli još uvijek može naći. To se ponajprije odnosi na dalekopoznatu raznolikost kulturnih i povijesnih obilježja, nezabilježenih bilo gdje u Europi. Džamije, katedrale, crkve i sinagoge raspršene su sarajevskim ulicama otkrivajući tako višestoljetni utjecaj Otomanskog carstva i Austro-ugarske monarhije. Raznolikosti doprinose i same Sarajlije. U nekoliko je minuta moguće zamijetiti i ljude odjevene po posljednjoj zapadnjačkoj modi i osobe čija su lica prekrivena velom. No, u proteklih su šest mjeseci dva britanska časopisa objavila članke o turističkim obilježjima Sarajeva. Do početka ljeta uspostavljena je zračna linija s nekoliko europskih gradova, pri čemu zrakolovi Lufthanse, Swissaira i Australian airlinesa lete izravno. Ipak, zasad je za većinu potencijalnih turista presudna sigurnost, koju pruža 35.000 SFOR-ovih vojnika. Da to čine zaista dobro potvrđuje i izjava guvernera središnje bosanskohercegovačke banke Petera Nicholla. Moja supruga i ja, kaže Nicholl, vidimo kako se Sarajevo mijenja iz tjedna u tjedan. U njemu je sada vrlo ugodno živjeti. Ljudima koji nas pitaju da li je u Sarajevu sigurno kažemo da se, što se tiče naše osobne sigurnosti, osjećamo zaštićeniji nego u Washingtonu, ističe Nicholl. Iako se većina inozemnih gostiju u Sarajevu nalazi u posjeti nekom od stotina stranaca koji tamo rade kao predstavnici međunarodnih vojnih i civilnih institucija i tvrtki, "usmena reklama" znatno će pomoći ponovnom procvatu toga 500 godina starog grada na Miljacki. Ostali, pak, posjet Sarajevu kombiniraju s boravkom na atraktivnoj jadranskoj obali. Ponajprije je riječ o petosatnom izletu pored obala Neretve te obilaskom brda i dolina u okolici Sarajeva. Pojedinci će se prisjetiti kako je Sarajevo 1984. godine bio domaćin zimskih Olimpijskih igara. Stoga ne čudi kako nekoliko zapadnoeuropskih i američkih poduzetnika rade na ponovnom oživljavanju zimskih sportova te organiziranih posjeta brojnim skijalištima domak Sarajeva. Međutim, unatoč svemu u svijesti će ljudi još dugo biti prisutna sjećanja na ratna razaranja i borbu Sarajlija za goli život. Inozemni turistički predstavnici još uvijek ukazuju samo na mogućnost velikog povratka i Sarajeva i BiH na turističke karte. Pritom ističu kako šetnje izvan grada još nisu preporučljive bez vodića i "zaštitara", upozoravaju na uništenu infrastrukturu, nisku kvalitetu komunalnih usluga i slabu prometnu povezanost Sarajeva s ostatkom svijeta. Stoga ne začuđuje podatak kako trenutačno Sarajevo ne ostvaruje niti deset posto prijeratnih turističkih posjeta, a moguće je koristiti tek 20 posto ukupnih hotelskih kapaciteta u odnosu na 1991. godinu. Naime, luksuzni je hotel Europa, smješten u samom središtu grada, potpuno izgorio 1992, a sličnu je sudbinu doživjelo i nekoliko suvremenih hotela s preko 2500 kreveta, izgrađenih ponajprije za potrebe Olimpijade. Sam za sebe govori i podatak kako je 1987. Sarajevo posjetilo 610.000 turista, koji su ostvarili 1,3 milijuna noćenja, dok ih je deset godina kasnije zabilježeno tek 40.000 s 120.000 noćenja. Osim toga, prije rata Sarajevo je tijekom ljetnih mjeseci svakoga dana posjetilo između 30 i 40 organiziranih turističkih skupina. SLABI TURISTIČKI REZULTATI U SLOVENIJI Turistički utržak u slovenskim odmaralištima, hotelima i kampovima ne postiže najavljivane rezultate, a posjet i utržak u prvoj polovici ove godine su dosta slabiji od lanjskih, dok su u toplicama uglavnom na razini očekivanih. U hotelima na području Bohinja gostiju je pet posto, a u kućnoj radinosti 25 posto manji, broj stranih noćenja smanjen je i na Bledu, a Postojnsku špilju posjetilo je ove godine 15 posto turista više nego lani, ali još uvijek znatno manje od očekivanja. Na području Pirana proteklog je vikenda bilo 13 posto stranih turista manje nego lani, a i broj domaćih smanjen je za pet posto. Inače, grčki veleposlanik u Sloveniji Charalambos Christopoulos u ponedjeljak je sa slovenskim ministrom turizma Jankom Razgoršekom razgovarao o mogućnostima turističke suradnje i investiranja. Kako je priopćilo slovensko ministarstvo, grčki su investitori vrlo zainteresirani za investicije u obnovi i gradnji slovenskih turističkih kapaciteta. DORFOTEL - TRAŽENI PARTNER U POTICAJNOM TURIZMU S pet sela i dva hotela, hotelska grupa Dorfhotel, koja pripada njemačkom turoperatoru TUI-u, najveći je austrijski hotelski lanac. U prekrasnim predjelima Koruške i istočnog Tirola raspolaže s 3000 kreveta. Visoka profesionalnost i izuzetna kakvoća razlog su zašto su Dorfhoteli postali traženi i to ne samo na domaćem tržištu poticajog turizma. Sela su izgrađena u originalnom austrijskom, seoskom stilu. U velikim kućama nalaze se aprtmani različitih veličina, u selu se nalazi seoski trg, restoran i brojni sadržaji industrije slobodnog vremena. Riječ je o hotelima s četiri zvjezdice. Treći takav hotel nalazi se u Mađarskoj (Hortobagy). Grupi Dorfhotel pripadaju tek 400 metara međusobno odvojena sela Gornji i Donji Kirchleitn, koja se nalaze u blizini poznatog skijališta i lječilišta Bad Kleinkirchheim. Gornji Kirchleitn ima 28 kuća sa 108 apartmana, a Donji Kirchleitn 16 seoskih kuća sa 62 stana. Ovisno o kategoriji, sobe (stanovi) mogu primiti dvije do šest osoba. Tu su još i hoteli u Koruškoj: jedan u Schönleitnu, deset km od Villacha i drugi u Seeleitnu na jezeru Faaker (kod Villacha), zatim selo i hotel Gerlitzen Alpe, smješteni iznad Villacha na više do 1700 metara nadmorske visine. Select-Hotel Alpenhof u St. Jakobu jedini je luksuzni hotel u skupini. TEA SWITZERLAND - LETENJE BEZ KARATA Kupovina 40 posto bazelske zrakoplovne tvrtke TEA Switzerland za kompaniju Easyjet dio je poslovne strategije izgradnje paneuropske zrakoplovne kompanije u segmentu niskih cijena. Do kraja iduće godine će Easyjet i TEA Switzerland zajedno raspolagati flotom od 21 Boeinga B-737-300 i dva Boeinga B-737-700. Osim toga, Easyjet planira nabavku još 12 B-737-700. Tako će nastati najveća europska zrakoplovna tvrtka u segmentu niskih cijena koje ostavlja za sobom konkurenciju kao što su Debonair, Virgin Express, Ryanair ili Go. Sve navedene kompanije europske su kopije američkih Valujet ili South West Airlines. One zaobilaze prodaju putem putničkih agencija, nemaju interlining s drugim zrakoplovnim kompanijama, nema ih niti u jednom susavu rezervacija, a lete na najtraženijim linijama. Stoga se postavlja pitanje kako bi TEA Switzerland mogao na švicarskom tržištu nastupiti kao jeftini prijevoznik? Zainteresirani će putnici nazvati Easyjetovu rezervacijsku centralu "Easyland", bukirati željeni let i dati broj svoje kreditne kartice te adresu. Kreditna će se kartica teretiti već tijekom telefonske rezervacije. Putnik će dobiti svoj autorizacijski broj, a nekoliko dana kasnije i pismenu potvrdu. Osoba koja nije odletjela bukiranim letom nema pravo zamjene rezervacije za neki drugi let niti na povrat novca. S pismenom potvrdom rezervacije putnik će se dan leta javiti na prijamni šalter gdje se obavlja kontrola putovnica ili osobnih karata, a putnik će dobiti primjerice plastičnu boarding kartu s potom odlazi na prema zrakoplovu. Kako bi imala što niže cijene, kompanija Easyjet u području prijama zagovara "Null-Service" sustav, što znači da se da će putnici u zrakoplovu sami birati gdje će sjediti. Određivanje sjedećeg mjesta samo poskupljuje postupak, a ima ga smisla provoditi samo onda kad kod checkiranja postoje tri različite boarding karte, ovisno o cijeni. Redosljed ulaska u zrakolov ovisi o tome koju boarding kartu putnik ima. Tijekom leta u Easyjetovim se zrakoplovima putnicima ne poslužuje ništa ni za jelo niti za piće. Te "nepotrebne" usluge nisu uračunate u cijenu karte. Putnicima koji ipak žele nešto popiti i pojesti na raspolaganju stoji "Easykiosk" u kojem mogu kupiti mineralnu vodu, sok, vino i pivo te razne sendviče. UNAJMLJIVANJE AUTOMOBILA NAJSKUPLJE U ŠVICARSKOJ American Express je po prvi put u svom European Business Travel Indexu uz cijene letova i hotela objavio i cijene unajmljivanja automobila u Europi. Tako se mogu uspoređivati i cijene unajmljivanja automobila u poslovne svrhe. S indexom od 110 CHF po danu Švicarska je najskuplja u Europi. Navedne cijene uključuju poreze, osiguranja, benzin i posebne pristojbe. Glede indeksa unajmljivanja automobila, postoji velika razlika u cijeni između automobila bukiranog iz inozemstva i automobila bukiranog u zemlji. Ukoliko se automobil bukira u Švicarskoj cijena unajmljivanja je 110 CHF po danu, a ako se bukira iz inozemstva cijena je 170 CHF. Postavlja se pitanje je li ovako velika razlika posljedica različitih tarifa ili unajmljivanja vozila različitih kategorija. Trajanje unajmljivanja ne utječe na razliku. Studija American Axpressa pokazala je kako u oba slučaja prosječno trajanje unamljivanja za Švicarsku iznosi 2,7 dana. Druga je na spomenutoj listi Norveška, a slijedi Francuska. Unajmiti automobil u Europi najjeftinije je u Austriji. FLORIDA ZABILJEŽILA JOŠ JEDNU REKORDNU GODINU Prošle je godine Floridu posjetilo 6,07 milijuna inozemnih gostiju. Glavni je razlog njenog uspjeha, osim klime, izuzetno bogata ponuda tematskih parkova, od kojih lavovski dio otpada na Disneyeve parkove. U Floridi se nalazi ni manje ni više nego šest od deset vodećih američkih tematskih parkova koji ostvaruju 36 posto ukupnog prometa 50 vodećih tematskih parkova u cijelim SAD. Pet od šest tematskih parkova na Floridi nalazi se u blizini Orlanda. Da bi mogla primiti sve veći broj turista, zračna luka Orlanndo uložila je 1,2 milijarde USD u izgradnju četvrtog terminala za inozemne letove i opremanje dodatne sletne piste. Povećan je i broj soba pa ih tako u Orladnu turistima na raspolaganju stoji 88.000. Regije u kojima nema tematskih parkova svoju ponudu temelje na nečem drugom, primjerice atraktivnim aranžmanima koji uključuju golf. Po procjeni Travel Industry Association of America (TIA), najmanje petina turista koji su u posljednje tri godine posjetili Ameriku barem je jednom igrala golf. Pojedinci turizam izgrađuju i na shopping-turizmu. Na sjeveroistoku Floride, u okolici St.Augustine/Ponte Vedra, turistička promičba temelji se na tri oslonca: Kennedy Space centru, brzini (auto-trke i Harley-skup) i povijesti (St. Augustine je jedno od najstarijih naselja u Sjevernoj Americi). Kako bi izašli u susret turistima i agentima, Visit Florida (FLAUSA) izradila je Web-stranicu pod adresom www.flausa.com sa svim važnim informacijama i savjetima. Budući su turistička kretanja na Floridi dobra, prošle je godine u turističku priomičbu uložila nešto manje sredstava, "tek" 17 milijuna USD. Pored toga, Miami je sam uložio neka sredstva u svoju turističku promičbu kako bi popravio svoj imidž nesigurnog grada. 7. POD POVEĆALOM: AMSTERDAM Ukratko o Amsterdamu Turisti velike svjetske gradove posjećuju jer su centar trgovine, kulture i filma. Amsterdam je za to upravo savršen primjer. Prepun muzeja, koncertnih dvorana i avangardinh kazališta, zadovoljava i naprobraniji ukus. Isto tako, u Amsterdamu se na gotovo svakom koraku mogu uočiti bogati drvoredi, romantični riječni kanali, raskošne kuće iz 17. stoljeća, što grad čini arhitektonskim draguljem. U Amsterdamu živi otprilike 750.000 stanovnika i jedan je od manjih, iako zbog toga ne manje zanimljivih, europskih gradova. Njegovu veličinu većina turista smatra velikom prednošću budući taj prelijepi grad mogu u nekoliko dana bez velih problema obići pješice. To je posebice važno ukoliko se zna da gotovo svi njegovih stanovnici vladaju engleskim jezikom pa se na svakom koraku mogu dobiti dragocjene turističke informacije. Gdje odsjesti? U Amsterdamu je približno 27.000 soba smještenih od deluxe hotela do različitih hostela. Tamošnji turistički djelatnici preporučaju da se rezervacije obave unaprijed, poglavito za proljetne i ljetne mjesece. Cijena jednokrevetne sobe kreće se u rasponu od 250 nizozemskih guldena za hotel slabije kvalitete te između 250 i 400 guldena za sobu u srednjekvalitetnom hotelu. Ukoliko, pak, gost odsjeda u hotelu visoke kvalitete za jednokrevetnu će sobu morati izdvojiti više od 400 guldena. Posjetitelji pritom mogu odsjesti već u neposrednoj blizini Zračne luke ili pak smještaj potražiti u strogom centru grada. Svi značajniji svjetski hotelski lanci u Amsterdamu imaju svoje objekte - Holiday Inn, Golden Tulip, Inter- Continental. Gdje jesti? Turisti u Amsterdamu mogu kušati specijalitete gotovo svih svjetskih kuhinja, od sofisticiranih francuskih jela do glasovitog indonezijskog jela od riže - rijsttafela. Njihovim su nepcima na raspolaganju i argentinski odresci, ali i jela iz brojnih kineskih restorana. No, nizozemski imaju i svoju nacionalnu kuhinju. Tradicionalni nizozemski doručak obuhvaća razne vrste peciva, sireve, suhomesnate nareske, maslac i pekmez. Ručak je najčešće vrlo lagan, dok je glavni obrok dana večera, rezervirana za razdolje između 18 i 20 sati. Nizozemski su poznati po svojem ginu (jenever) te pivu (pils). Tijekom zime popularan je biljni liker beerenburg. Što vidjeti? Jedna je od najvećih prednosti Amsterdama u činjenici da je vrlo kompaktan. Što to konkretno znači? Sve je turističke, ali i one druge, atrakcije moguće vidjeti nakon lagane šetnje, vožnje biciklom ili su one udaljene tek nekoliko autobusnih ili tramvajskih postaja. Isto tako, dostupne su i voženje brodicama kroz kanale, gdje će uz pogled na brojne zanimljive građevine nizozemske povijesti, turisti od vodića saznati štošta iz umjetnosti, kulture, arhitekture te javnoga života. Niti jedan grad na svijetu nema toliko muzeja po četvornom kilometru kao Amsterdam. Nizozemski turistički ured (VVV) i većina muzeja prodaju tzv. Museumjaarkaart, koji omogućuje ulaz u većinu muzeja u razdoblju od jedne godine. Karta je valjana tek ukoliko je potpisana i sadrži fotografiju korisnika. Gotovo svi muzeji besplatno daju audio kasetu na kojoj su na engleskom jeziku navedene i objašnjene sve znamenitosti koje sadrži taj muzej. Jedan od najpoznatijih nizozemskih muzeja je Rijksmuseum. U njemu su u 150 dvorana smještene najcjenjenije svjetske slike. Svakako najslavnija je Rembrandtova "Noćna straža". Turistima se pruža i mogućnost obilaska gradskih četvrti s brojnim umjetničkim galerijama i antikvarijatima. Za one malo drugačijeg ukusa, Amsterdam nudi i bizarnije galerije i muzeje. Isto tako, moguće je ukuljučiti se i u svakodnevne izlete. Pritom se posebice mora istaknuti Aalsmeer, mjesto nedaleko zračne luke na kojem se od ponedjeljka do četvrtka odvijaju aukcije cvijeća, po kojima je Nizozemska nadaleko poznata. Gdje kupovati? Nizozemci su oduvijek bili poznati kao odlični trgovci. Stoga ni ne čudi kako su kupci u Amsterdamu pomalo razmaženi brojnošću dućana. Leidsestraat, Kalverstraat, Nieuwendijk, Damrak i Rokin najpoznatije su shoping-ulice u gradu. Tamo su koncentrirane robne kuće, butici, "štandovi" sa suveniranima, umjetničke galerije, antikvarijati i knjižare. Pojedini će turisti svoj istraživački duh moći zadovoljiti i šetnjama kroz dražesne uličice koje skrivaju neočekivano velik broj zanimljivih dućana. Kamo navečer? Amsterdam je, kao rijetko koji grad na svijetu, u mogućnosti ispuniti gotovo svaku želju koju njegov gost može imati glede noćnog provoda. Neizmjerno je velik broj noćnih klubova, taverna i kino dvorana. Tijekom ljeta ulice su zakrčene stolovima obližnjih restorana i kafeterija ispred kojih je barem po jedan ulični zabavljač. Jazz je u Amsterdamu iznimno popularan i u skladu s tim svakom ljubitelju te glazbe pruža nebrojene mogućnosti provoda. Osim toga, područja oko trgova Leidsepleina i Rembrandtpleina turistima omogućuju i iskušavanje plesnih sposobnosti. Inače, Amsterdam, europski, ali i svjetski, homoseksualci smatraju svojim glavnim gradom. Za njih postoje brojna sastajališta i to u tzv. Zoni crvenih svjetljki, koja obuhvaća četiri ulice - Amstel, Reguliersdwasstraat, Warmoesstraat i Kerkstraat. 240821 MET jul 98