TAZ-NS-PROŠLOST-23. VII.

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 23. VII. 1998. NS-prošlost u niši "Već bi bilo apsurdno kad bi sada planirani spomenik holokaustu propao baš zbog SPD-a. To što se Michael Naumann, novi Schroederov kulturni dužnosnik, čvrsto odlučio za 'Ne', moglo bi se shvatiti kao osobno mišljenje - odluka o gradnji neće spadati u Naumannove kompetencije. No otkako je njegov šef i možebitni kancelar s odobravanjem kimnuo, pogledi kulturnog dužnosnika iznenada su promaknuti u SPD-ov vladin program. Izdavač s prošlošću iz 68. ima dva središnja prigovora na planove. Prvi je da je građevina previše monumentalno zamišljena, drugi da nije primjereno podsjećati na strahote holokausta elegantnim, estetski zadovoljavajućim spomenikom. Naumann pravim spomenicima drži bivše koncentracijske logore. Sada se Naumannu može predbaciti, kao što to čini zastupnik SPD-a Conradi, da je donio ocjenu a nije vidio novi, smanjeni projekt Petera Eisenmanna. Može se kritizirati što je Naumann govornom omaškom projekt nazvao 'monumentalnim u stilu Alberta Speera'. Opravdana je i primjedba da se u odnosu između spomenika-opomene i spomenika radi o isto-kao umjesto ili-ili. Ipak je presudno da Naumann ubija baš napore koje su nekada propisali intelektualci poput njega: uspomeni na holokaust osigurati središnje mjesto u Njemačkoj. Godinama su baš lijevi intelektualci predbacivali ovoj državi da potiskuje priznanje o nacističkoj prošlosti. Stalno su skretali pozornost na svestrana poricanja zločina Trećeg rajha, od obzirno- bezazlenih školskih knjiga 60-ih godina do ublažene slike Wehrmachta 90-ih. Zahvaljujući i tom angažmanu, društvo savezne republike se promijenilo. Revizionizam ranijih godina ustupio je mjesto želji da se više ne potisukuje sjećanje na nacionalsocijalističku prošlost i na krivnju u svezi s njom. Najvidljiviji izraz toga bio bi spomenik-opomena u središtu Berlina. Ako to Naumann i Schroeder spriječe, ponovno će sjećanje odgurnuti u nišu" - piše Patrik Schwarz u uvodniku lista. 240220 MET jul 98