VLASTI U FEDERACIJI BIH NE PROVODE IMOVINSKE ZAKONE

SARAJEVO, 22. srpnja (Hina) - Ombudsmani Federacije Bosne i Hercegovine upozorili su danas kako se imovinski zakoni koji su pretpostavka povratka izbjeglica ne provode na zadovoljavajući način najavivši kako će tražiti produžetak roka za njihovu primjenu. Parlament Federacije BiH u travnju ove godine donio je zakone kojima se jamči pravo izbjeglicama na povrat njihove privatne imovine a nositeljima stanarskih prava mogućnost povratka u stanove koje su napustili tijekom rata. "Vrlo mali broj ljudi zatražio je do danas povrat imovine na osnovi ovih zakona a samo mali dio od toga uspio ju je i dobiti natrag", izjavio je danas ombudsman Esad Muhibić. Na konferenciji za novinstvo na kojoj je predstavljeno izvješće o dosadašnjoj provedbi imovinskih zakona, ombudsmani su ukazali kako mali broj zahtjeva za povrat imovine ne održava stvarno raspoloženje među izbjeglicama nego je rezultat stanja na terenu - prije svega loše sigurnosne situacije u Federaciji BiH, nepostojanja slobode kretanja, nedostatka gospodarskog oporavka i lošeg školskog sustava. Kada je riječ o provedbi samih zakona, ombudsmani u svojem izvješću ukazuju kako su tijela vlasti koja ih trebaju provoditi nesposobna i neorganizirana ali da je u brojnim slučajevima problem i to što općinske vlasti ne funkcioniraju jer nisu provedeni rezultati prošlogodišnjih izbora. "U Drvaru ljudi nemaju kome ni predati zahtjev a kamoli od nekoga očekivati da takav zahtjev riješi", upozorila je ombudsman Branka Raguz. Ombudsman Vera Jovanović podsjetila je danas da su se federalne vlasti gotovo dvije godine protivile donošenju zakona o povratu imovine i na to su pristale tek nakon jakog pritiska međunarodne zajednice. "Vlasti su zapravo odbijale provesti Aneks VII Daytonskog sporazuma a njihov odnos nije se promijenio ni nakon što su zakoni doneseni", istaknula je Jovanović. Po njezinim riječima, administrativna praksa koja se sada primjenuje zapravo slijedi stanje kakvo je postojalo prije donošenja imovinskih zakona a najbolji primjer za to je neprovođenje Sarajevske deklaracije koja govori o povratku 20 tisuća nebošnjaka do kraja godine. Prema podacima koje su prikupili ombudsmani, nekih 7.500 ljudi tražilo je povrat svojih stanova u Sarajevu a pozitivna je rješenja dobilo tek njih oko 600. "Tek je spominjanje sankcija skrenulo pozornost na taj problem", kazala je Vera Jovanović. Ona je ocijenila kako je zapravo ključno pitanje tko koristi 5.000 stanova u Sarajevu koji su tijekom rata proglašeni napuštenima. Ured ombudmana raspolaže podacima kako su u samo 1.300 stanova u Sarajevu smještene izbjeglice iz drugih dijelova BiH dok u njih pet tisuća žive ljudi koji su stanove u Sarajevu imali i prije rata. Esad Muhibić upozorio je danas da lokalne vlasti odbijaju dati podatke o stanovima dodijeljenim po osnovi obnašanja dužnosti, od općinske do državne razine što je jedan od velikih problema. Ombudsmani su zbog spore provedbe imovinskih zakona zatražili od Vlade i Parlamena njezino produženje do ožujka 1999. godine a od svih struktura vlasti poduzimanje mjera na uspostavi slobode kretanja, funkcioniranju profesionalne i depolitizirane policije te dosljednu primjenu postojećih zakonskih odredbi. Kako je istaknula Branka Raguz, sa stajališta jednog izbjeglice, nema nikakve razlike između nasilja i neučinkovitosti države jer i jedno i drugo znači potpuno bezakonje. (Hina) rm sd 221458 MET jul 98