ZAGREB, 20. srpnja (Hina) - Direktori deset tvrtaka - proizvođača i prerađivača PVC-a - odlučili su osnovati sekciju za PVC pri Društvu za plastiku i gumu jer, kako je istaknuto, jedino zajedničkim nastupom mogu ukloniti teškoće te
uskladiti interese i sudjelovanje na tržištu.
ZAGREB, 20. srpnja (Hina) - Direktori deset tvrtaka - proizvođača i
prerađivača PVC-a - odlučili su osnovati sekciju za PVC pri Društvu
za plastiku i gumu jer, kako je istaknuto, jedino zajedničkim
nastupom mogu ukloniti teškoće te uskladiti interese i
sudjelovanje na tržištu.#L#
Više od 10.000 zaposlenika vezano je uz poslovanje tih tvrtaka,
rekao je Ivan Širović, predsjednik Društva za plastiku i gumu.
Teškoće s kojima se suočavaju jesu izgubljena tržišta u bivšoj
Jugoslaviji i istočnim zemljama, tehnološko zaostajanje i višak
radnika, izvozna konkurencija i pomanjkanje obrtnih sredstava.
Sve te tvrtke - Adriachem, Cetinka, Kemoplast, Analit, Diokom,
Jadroplastika, Brodomerkur, Adria-Vinil i Polikem - bave se
isključivo doradnim poslovima, te im konkuriraju tzv. tvrtke u
garažama, koje uvijek nude nižu cijenu. Direktori se žale da više
nitko ne poštuje kakvoću, koju taj lanac može ponuditi, već je važna
jedino cijena. Sve te tvrtke jedva skupe novac za isplatu plaća, a
zajmovi su im nepristupačni. Njihovi čelnici tvrde da treba
izjednačiti hrvatske i izvozne cijene.
Odgovorni u državi trebaju otvoreno reći žele li proizvodnju ili
ne, istaknuli su, navevši primjer vodovodnih i kanalizacijskih
cijevi koje se u svijetu rade s oko 70 posto plastike, a Hrvatska još
uvozi cijevi od gusa.
Rečeno je kako bi plastika mogla naći širu primjenu, primjerice u
proizvodnji teških folija za umjetna jezera u Dalmaciji, u koja bi
se skupljala kišnica za sušne mjesece. Takvih umjetnih jezera u
Španjolskoj ima više od tisuću.
Predsjednik Uprave "Polimera" Zdenko Belošević rekao je da tvrtka
sa 1478 zaposlenika proizvodi monomere i plastiku, od 160.000 tona
proizvoda 60.000 tona izveze a ostalo prerade hrvatske vinilne
tvrtke. Belošević je istaknuo kako je najvažnije postići jednake,
odnosno svjetske uvjete u proizvodnji plastike u Hrvatskoj.
(Hina) bma db
201715 MET jul 98