WASHINGTON, 20. srpnja (Hina/AP) - Američka vlada oduševljena je, inače prilično nezapaženim, britanskim planom stvaranja obrambenih snaga koje će se moći bolje nositi sa svjetskim kriznim žarištima i nada se da će zamisao prihvatiti
i druge članice NATO- a.
WASHINGTON, 20. srpnja (Hina/AP) - Američka vlada oduševljena je,
inače prilično nezapaženim, britanskim planom stvaranja
obrambenih snaga koje će se moći bolje nositi sa svjetskim kriznim
žarištima i nada se da će zamisao prihvatiti i druge članice NATO-
a.#L#
Već godinama američki vojni planeri prigovaraju saveznicima da se
presporo prilagođavaju post-hladnoratovskoj stvarnosti. Promjena
koju je prije dva tjedna najavio britanski ministar obrane George
Robertson približit će Britaniju američkim stajalištima.
Priznajući da je završetkom hladnog rata bitno umanjena prijetnja
zemlji izvana, Robertson je izrazio želju da četiri nova
transportna zrakoplova i dva nova nosača zrakolova rasporedi mnogo
dalje od britanskih obala nego što su se dosad nalazili njihovi
prethodnici.
"Svijet se upravo neprepoznatljivo promijenio nakon završetka
hladnog rata", rekao je Robertson. "Sad moramo biti spremni ići
tamo gdje je kriza, nego očekivati da ona dođe k nama".
Analitičar Britansko-američkog centra za sigurnosne informacije
Stephen Young slaže se da Velika Britanija treba mijenjati svoju
obrambenu doktrinu, ali smatra da s obzirom na svoju veličinu i
mogućnosti, ne bi smjela trošiti astronomske svote na kupnju nosača
zrakoplova.
U sklopu "korjenitih" promjena koje je najavio Robertson, Velika
Britanija će prepoloviti svoj nuklearni arsenal, jer je opasnost od
nuklearnog rata bitno smanjena.
Ironija novonastale situacije je u tome što američka vlada odobrava
poteze laburističke vlade, iako je upravo Laburistička stranka
tradicionalno skeptična prema NATO-u i, posebno, Sjedinjenim
Državama.
Prijetnje po sigurnost koje su se pojavile tijekom proteklih
desetak godina bitno su različite od onih koje je nudio
hladnoratovski sukob sa sovjetskim blokom.
Jedna takva prijetnja koja je 1995. izazvala vojni odgovor bila je
Bosna i Hercegovina. Samo u posljednjih 10 mjeseci Amerikanci i
njihovi saveznici morali su se dva puta suočiti s mogućom
intervencijom nakon iračkih prijetnji.
Sposobnost brzog djelovanja nužna je i za obuzdavanje velikih
humanitarnih kriza.
Američki dužnosnici neslužbeno navode Njemačku kao jednu od
članica NATO-a koja se presporo prilagođava novoj stvarnosti.
Njemačkim postrojbama, kako kažu, većinom manjka pokretljivosti i
tehnološke stručnosti. Stalan je problem i neiskustvo jer novaci,
od kojih se te postrojbe pretežito sastoje, odlaze nakon 14 mjeseci
obaveznog služenja.
U dobre strane se Njemačkoj priznaje polagano nadilaženje nakon 2.
svjetskog rata politički uvjetovane nespremnosti za slanjem svojih
vojnika izvan njemačkih granica.
Mogućnost vojne koordinacije između SAD i saveznika umanjuje
činjenica da su američke postrojbe na mnogo višoj razini
kompjuterizacije, a američki planeri ne vjeruju ni da se može
ponoviti brojčanost snaga upotrijebljenih u Zaljevskom ratu 1991.
u slučaju slične krize.
Prvi ispit sposobnosti vojne koordinacije moglo bi biti Kosovo, oko
kojega se, zbog straha od širenja sukoba, u NATO-u već tjednima
traju planovi za moguću vojnu intervenciju.
(Hina) dam sv
201553 MET jul 98