VOA-TERORIZAM-19-7

GLAS AMERIKE - VOA 19. VI. 1998. Prijeti li SAD-u terorizam "Sudionici znanstvenog skupa, koji je nedavno održan u Institutu Cato u Washingtonu, smatraju da je Amerika suočena s ozbiljnom prijetnjom terorizma. Sjedinjene Države bi, ako žele spriječiti širenje terorizma, trebale voditi manje angažiranu vanjsku politiku, smatraju sudionici ovoga skupa", kaže se u uvodu priloga Eda Warrera. "Američka vojska je u ovom trenutku stacionirana u čak stotinjak zemalja. Bijela kuća tvrdi da je aktivna američka vanjska politika preduvjet svjetske stabilnosti. Međutim, Richard Bets, direktor Odjela za nacionalnu sigurnost pri Vijeću za vanjsku politiku, smatra da je sadašnja američka vanjska politika odveć ambiciozna i opasna. Naime, čestim intervencijama u inozemstvu SAD kao da pozivaju na osvetu terorista: 'Opasnost izvana obično dolazi od skupina i organizacija koje za probleme vlastitih zemalja obično optužuju Ameriku. One nas optužuju za zaprečavanje njihovih aspiracija, za upletanje u, kako kažu, njihove unutarnje stvari. To se, ponajprije, odnosi na Srednji istok'. Richard Bets kaže kako teroristička akcija na američkom tlu može izazvati velika američka pomoć Izraelu, s obzirom da na Zapadnoj obali ne prestaje gradnja židovskih naselja. On vjeruje da bi SAD u tom području trebale voditi mnogo uravnoteženiju politiku. Međutim, Amos Perlmutter, profesor političkih znanosti na Sveučilištu American, smatra da SAD na ponašanje terorističkih skupina uopće ne mogu jače utjecati: 'Radikalnim je snagama potreban Sotona. SAD će za njih biti Sotona, bez obzira je li Amerika angažirana na Srednjem istoku ili nije. Uz to, vrlo je teško izbrisati posljedice 50 godina dugog američkog angažmana u tom dijelu svijeta. Prema tome, američka pomoć Izraelu, velika ili mala, nema važnog utjecaja na pojavu terorizma. Ian Illand, direktor Odjela za obrambenu politiku Instituta Cato, smatra da bi SAD trebale biti suzdržanije glede vojnih intervencija, ne samo na Srednjem istoku nego i u drugim dijelovima svijeta: 'SAD danas interveniraju na svim stranama svijeta. Tempo izvođenja vojnih operacija brži je nego za hladnog rata. Fraza o američkim vitalnim interesima rabi se na svakom koraku, čak i u zemljama kao što su Somalija, Haiti ili Bosna. Intervencionistička politika, koja odgovara vanjskopolitičkom establishmentu, nastavlja se bez obzira na kraj hladnog rata'. Gospodin Illand kaže da se s brojem američkih vojnih intervencija povećava i broj američkih neprijatelja. A neki od njih raspolažu i vrlo razornim biološkim naoružanjem koje se proizvodi relativno lako. Što učiniti? 'Kao prvo, vojska SAD-a', rekao je gospodin Illand, 'treba braniti vlastitu zemlju, o čemu se posljednjih nekoliko godina manje vodi računa'. On je, međutim, dodao kako ne preporučuje potpuno američko povlačenje sa svjetske političke pozornice. Treba nastaviti s gospodarskim i diplomatskim naporima, kao i sa suradnjom na polju kulture. Ograničiti treba, smatra gospodin Illand, jedino broj vojnih intervencija u inozemstvu'". (VOA) 200331 MET jul 98