US IHT 16. VII. EX KOMUNISTIČKE ZEMLJE

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 16. VII. 1998. Glasači bivšeg komunističkog svijeta žele tržište "Desnica je nedavno osvojila iznenađujuću većinu u češkom parlamentu. Nedugo prije toga, desnica je osvojila parlamentarne izbore u Mađarskoj. Pa ipak se prošlog proljeća najviše govorilo o povratku komunističkih stranaka na vlast na parlamentarnim izborima u Moldaviji i Ukrajini", pišu viši suradnik u organizaciji za međunarodni mir Carnegie Anders Aslund i izvanredni profesor Instituta za tehnologiju u Massachusettsu Simon Johnson. "Zapravo, bivše komunističke stranke u demokratskim izborima prolaze mnogo gore nego što se općenito zapaža. Od 16 zemalja istočne i srednje Europe (bez zemalja bivše Jugoslavije) koje provode demokratske izbore, bivša komunistička stranka vlada samo u jednoj: Albaniji. Tamo je nesocijalistička vlada prošloga ljeta predala socijalistima vlast, nakon što je prethodno odbacila demokraciju i zemlju dovela na rub građanskog rata. Bivše komunističke stranke izgubile su u posljednje dvije godine na parlamentarnim izborima vlast u čak šest poslijekomunističkih zemalja. U Bugarskoj i Rumunjskoj, takozvane socijalističke vlade napustile su reforme i dovele gospodarstva svojih zemalja do visoke inflacije i sloma u ukupnom proizvodu 1996. i 1997. Provodilo se veoma malo reforma i glasači su te vlade kaznili. U obje zemlje, glasovi koje su osvojili socijalisti prepolovljeni su na kojih 22%, a na temelju javne potpore, nove (nesocijalističke) vlade ponudile su radikalne gospodarske reforme. Socijalističke stranke koje se nalaze na vlasti, a odbijaju provoditi reforme, osuđene su na propast. U Poljskoj, Letoniji, Mongoliji i Mađarskoj komunisti su se okrenuli u socijal-demokratskom smjeru te su provodili razmjerno uspješne tržišno-gospodarske reforme. Pa ipak su izgubili. U Letoniji, broj glasova koji je otišao komunistima pao je s 43% 1992. na jedva 10% krajem 1996. U drugim baltičkim zemljama, Estoniji i Litvi (koje su uspješno provele reforme) komunističke stranke raspale su se. Dvije bivše komunističke stranke koje najbolje prolaze na demokratskim izborima vjerojatno su Poljska (27% glasova 1997.) i Mađarska (32% u svibnju 1998.). Te dvije stranke pretvorile su se u desne socijalno-demokratske stranke; one više od nekih svojih konzervativnih takmaca brane slobodno tržište i privatizaciju. Druga skupina bivših komunističkih stranaka koje razmjerno dobro prolaze nereformirane su stranke u ne previše reformiranim zemljama. Rusija, Kazahstan, Ukrajina i Moldavija uvele su tržišna gospodarstva, ali zasad nisu uspjele postići veći rast zbog premalo provedenih reforma. Ljudi zapravo nisu glasovali protiv reforma već protiv bijede, siromaštva, korupcije i stagnacije. Pa ipak ih nije previše glasovalo za komuniste: u Moldaviji oni su osvojili 30% glasova, u Ukrajini samo 25%; u Rusiji su vrhunac doživjeli na predsjedničkim izborima u srpnju 1996., kad je komunistički kandidat Zjuganov osvojio 40% glasova u drugom krugu izbora. Izgledi komunista čine se iznenađujuće ograničeni, čak i u tim zemljama koje zaostaju. Tako kažu redovna ispitivanja javnog mnijenja koje je EU provela u 17 bivših komunističkih zemalja. Rezultati govore o velikoj težnji bržim reformama u doslovno svim zemljama koje su proučavane. Jednako tako, u područjima koja su provela najviše reforma ljudi su skloni manje glasovati za socijaliste. Katkada treba vremena i mnogo socijalističkih trikova prije nego što ljudi shvate što se događa, kao što je primjerice bilo u Bugarskoj i Rumunjskoj. No prije ili kasnije, ljudi shvate. Čak i u katastrofalnim gospodarskim uvjetima (kao u Ukrajini), komunisti se čine nesposobnima proširiti svoju privlačljivost izvan krugova svojih tradicionalnih glasača. Na ruskim predsjedničkim izborima 1996. samo je jedan od pet mladih glasača izabrao komunističkog kandidata, ali je većina umirovljenika glasovala za komuniste. Transformacija u socijalno-demokratsku stranku zapadnoeuropskoga tipa čini se prirodnim putem za bivše komunističke stranke. No u tome su uspjele samo poljska, mađarska i slovačka partija. One su također privukle i znatnu potporu. Jedina nova socijalno-demokratska stranka koja je nastala nalazi se u Republici Češkoj; ona je na parlamentarnim izborima osvojila 32%. No čak i uz potporu komunista, to joj nije dovoljno da sastavi vladu. Stoga se može reći da samo zemlje srednje Europe (koje su najbliže zapadnoj Europi) imaju socijalno-demokratske stranke. Što se ostalih tiče, stare komunističke stranke suočavaju se s raspadom kao u Baltiku, ili s ideološkom stagnacijom i zastojem u privlačenju izbornog tijela, kao u Rusiji i Ukrajini. Jednostavna istina jest da većina glasača u području želi brže i radikalnije gospodarske reforme, dok su najbolji lijek protiv komunističkih prijetnja i dalje demokratsko glasovanje i radikalne tržišne reforme." 200323 MET jul 98