SARAJEVO, 17. srpnja (Hina) - Kratki posjet početkom ovoga tjedna predstavnika osam bosanskohercegovačkih oporbenih stranaka Bruxellesu po svojim bi dosezima mogao predstavljati nešto više od pukog političkog turizma i učiniti znatno
zanimljivijom predstojeću izbornu kampanju u Bosni i Hercegovini.
SARAJEVO, 17. srpnja (Hina) - Kratki posjet početkom ovoga tjedna
predstavnika osam bosanskohercegovačkih oporbenih stranaka
Bruxellesu po svojim bi dosezima mogao predstavljati nešto više od
pukog političkog turizma i učiniti znatno zanimljivijom
predstojeću izbornu kampanju u Bosni i Hercegovini.#L#
Posvađani oporbeni čelnici, koji su odbili i poziv Carlosa
Westendorpa za zajednički nastup na rujanskim izborima, tijekom
posjeta glavnom gradu Belgije potpisali su sporazum koji
predstavlja neku vrstu izbornog saveza, a već to je bilo dovoljno za
prlično nervozne reakcije, ponajprije iz Stranke demokratske
akcije, jedine čiji nacionalno-politički monopol još nije
radikalno doveden u pitanje.
"Bruxelleski protokol", kako nosi naziv taj dokument, sadrži sedam
točaka, a prva je konstatacija kako je zajednički cilj njegovih
potpisnika promjena postojećeg političkog koncepta vlasti u BiH.
Potpisnici su se zatim obvezali da će sve aktivnosti tijekom
predizborne kampanje usmjeriti protiv vladajućih nacionalnih
stranaka, neće se uzajamno napadati, a kontinuirano će
razmjenjivati informacije u vezi s izborima i koordinirat će
pojedinačne aktivnosti tijekom kampanje.
Dogovoreno je formiranje zajedničkog tajništva za razmjenu
informacija i komunikaciju s predstavnicima međunarodne
zajednice, a tehničku potporu za rad tog tijela osigurat će
Socijaldemokratska partija (SDP) kao pojedinačno najjača
stranka.
Takvu obvezu svojim su potpisima preuzeli predsjednik SDP-a Zlatko
Lagumdžija, predsjednik Socijaldemokrata BiH Selim Bešlagić,
Stjepan Kljuić kao prvi čovjek Republikanske stranke, Muhamed
Filipović u ime Liberalno-bošnjačke organizacije, Adil
Zulfikarpašić u ime Muslimansko-bošnjačke organizacije i
predsjednik Stranke privrednog prosperiteta Kasim Vejzagić.
Očekuje se kako će tom sporazumu pristupiti i HSS BiH jer Ivo Komšić
koji ga je zastupao u Bruxellesu nije bio formalno ovlašten to
učiniti.
Odmah nakon potpisivanja Protokola učinjeni su i prvi praktični
koraci pa je Lagumdžija za šefa tajništva imenovao Omira Tufu, a
Bešlagić je u to tijelo postavio glavnog tajnika svoje stranke
Ljubišu Markovića.
Da je Protokol potpisan u Sarajevu ili bili gdje drugdje, osim u
Bruxellesu, vjerojatno ne bi izazvao ni približno sadašnje
pozornosti. Činjenica je, međutim, da se to dogodilo između
razgovora oporbenih čelnika s glavnim tajnikom NATO-a Javierom
Solanom i zapovjednikom savezničkih snaga u Europi generalom
Wesleyjem Clarkom.
Sarajevsko "Oslobođenje" u izvješću o tijeku tih razgovora ističe
kako je Solani rečeno da "vladajuće stranke provode teror protiv
predstavnika oporbenih stranaka", a kao primjer naveden je Bihać i
Mostar. Oporbenjaci su se požalili i na činjenicu da vladajuće
političke strukture čvrsto nadziru sve javne, policijske i vojne
strukture u BiH kao i da se vlast koristi skupinama naoružanih
terorista da bi zastrašila političke protivnike.
Solana je navodno poručio da će SFOR učiniti što je u njegovoj moći
da bi svima pružio potrebnu zaštitu, ali je istaknuo da ni NATO ne
može sam riješiti sve pojedinačne probleme u Bosni.
Najznačajnije je, međutim, to što je on jasno odgovorio kako oporba
može računati na potporu međunarodnih organizacija u radu svog
zajedničkog tajništva.
Lagumdžija je nakon susreta sa Solanom izjavio kako je zadovoljan
ponajprije jamstvima da će tijekom predizborne kampanje biti
pružena puna sigurnost kao i da će se SFOR aktivnije angažirati pri
povratku izbjeglica, Bešlagić je izjavio kako su i u Europskoj
uniji svjesni da samo oporba može podići iz pepela gospodarstvo u
BiH, a Kljuić da su u Europi svjesni kako sadašnja vlast u BiH ne
može integrirati tu zemlju u međunarodnu zajednicu.
Više od takvih izjava nervozu u SDA izazvala je jedna polutvrdnja
provučena u izvješću "Oslobođenja" iz Bruxellesa. Pozivajući se na
izvore bliske Solaninu uredu, taj je list objavio kako je glavni
tajnik NATO-a pri posljednjem susretu s Izebtegovićem otvoreno
rekao kako nije oduševljen činjenicom da će se ostarjeli bošnjački
vođa ponovno kandidirati za Predsjedništvo BiH, a uz tu se kritiku
podsjeća i na probleme u provedbi Sarajevske deklaracije o povratku
izbjeglica.
Središnjica SDA u četvrtak je objavila priopćenje u kojemu ističe
da su novinski napisi o političkom udaru protiv vlasti u Sarajevu uz
potporu NATO-a "plod mašte i nevješta konstrukcija jednog od
oporbenih vođa", a da je iz Solanina ureda naknadno rečeno kako
glavni tajnik tijekom sastanka s oporbom nije davao negativne
ocjene o Izetbegoviću.
SDA u priopćenju ustvrđuje da je sve to dio preizborne kampanje te
kako je "srećom, način razmišljanja neozbiljne i posvađane oporbe,
neprimjeren organizaciji kakva je NATO".
Izetbegovićev glasnogovornik Adamir Jerković izjavio je kako je
Solana Izetbegoviću zapravo čestitao na kandidaturi, ali je točno
da su "razgovarali" o provedbi Sarajevske deklaracije.
"Dnevni avaz", blizak vladajućoj bošnjačkoj strukturi, koji u
današnjem izdanju najveći prostor posvećuje upravo priči o oporbi i
NATO-u, ustvrđuje da je Javier Solana na sebe preuzeo "rizik
svrstavanja" činjenicom da se "učvršćuju simpatije" između njega i
bosanskohercegovačke oporbe.
Taj list sugerira kako je vjerojatno da će Solana napraviti isti
promašaj kakav se već dogodio njegovu zemljaku Westendorpu, koji je
oporbu pokušao ujediniti još prije četiri mjeseca.
U SDA, jasno je, ipak su svjesni kako je oporba, a ne ta stranka,
miljenik međunarodne zajednice.
(Hina) rm sv
171447 MET jul 98