NZZ-BAČVA BEZ DNA-15. VII.

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 15. VII. 1998. Bačva bez dna "Nitko neće tvrditi da bi financijski paket za Rusiju, uvezan potkraj tjedna, bio ostvaren i bez pritiska izvana. Kad političke teške kategorije - počevši od njemačkog saveznog kancelara Kohla preko francuskog predsjednika Chiraca do američkog predsjednika Clintona - naglašavaju 'ozbiljnost stanja', tada i Međunarodni monetarni fond (MMF) zna odakle vjetar puše. U takvim slučajevima zbog očito veće političke oportunosti ne treba postavljati temeljna pitanja o smislu takvih poteza. No kritička se pitanja moraju postaviti već s obzirom na obećane iznose u milijardama. Do 2001. godine samo bi MMF mogao biti u obvezi s 20,3 milijarde dolara. Čak ako su u tom iznosu i 4 milijarde dolara ranije obećanih sredstava, obećanja fonda Rusiji i svim ostalim tražiteljima kredita mogla bi se popeti na gotovo 74 milijarde dolara čime bi se opseg u odnosu na već visoko stanje početkom devedesetih godina više nego udvostručio. Nije čudo što se govori o opterećenim sredstvima MMF-a i što se mora odgovoriti na pitanje kako će dugo fond još biti u stanju poslovati u uobičajenom stilu. S čuđenjem se nadalje mora uzeti na znanje da se doduše puno govori o obećanjima MMF-a, Svjetske banke i Japana, kao i o obećanju ruske financijske politike, ali se ni jednom riječi ne spominju privatni kreditori. Nije li se nakon azijske krize govorilo da bi u buduće financijske pakete trebale biti uvučene i poslovne banke kao i drugi davatelji novca? I oni bi se morali 'žrtvovati' jer samo se tako može spriječiti lakomisleno davanje kredita - natuknica za to glasi 'moral hazard'. Danas treba reći da svi 'moral-hazard' krediti posljednjih mjeseci nisu samo zaštićeni nego sporazum s MMF-om čak predviđa pretvorbu zadužnica koje glase na rusku državnu blagajnu, u srednjoročna i dugoročna dolarska potraživanja. Kao da financijska kriza u istočnoj Aziji nije pokazala da krediti u stranoj valuti poslije devalvacije - što se ni za rublju ne može isključiti - zemlju može dovesti u novčane probleme. Sada MMF svoju spremnost za pomoć opravdava argumentom da se radi o preventivnim mjerama protiv financijske krize koja bi mogla cijeli svjetski monetarni sustav izbaciti iz ležišta. No niti upozoravanje na opasnost od zaraze nije uvjerljivo. Kad se pogleda bolje, vidi se naime da su ugrožene samo zemlje s već oslabljenim imunitetom sustava. Tako nije zloćudni virus iz Tajlanda zarazio nezaduženu Koreju, Indoneziju i Maleziju. Te su zemlje bile žrtve vlastitih gospodarskopolitičkih promašaja. Opasnost od sustavnih rizika se dakako ne može isključiti, no ona bi mogla biti manja nego što to stalno tvrdi MMF. Kratak odgovor na sva ta pitanja i prigovore može biti samo taj da će traženo povećanje kapitala MMF-a (povećanje kvota) iznad već dogovorene mjere, odaslati lažne signale. Bilo bi važnije da nositelji monetarnog fonda razviju otporan konsenzus o budućoj ulozi MMF-a. Predsjednik njemačke Bundesbanke Hans Tietmeyer nedavno je tu zadaću nazvao katalizatorom novih kredita - ako su nužni za obranu od krize - i posrednikom financijskog know-howa. Ta je zadaća nešto skromnija nego što je poželjno za hrabre vizije menadžmenta MMF-a. No samo uz svijest o odgovarajućim dimenzijama spriječit će se da najnoviji krediti monetarnog fonda postanu bačve bez dna" - piše novinar lista Hm. 160051 MET jul 98