TAZ-SILOVANJE ORUŽJE U RATU-15. VII.

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 15. VII. 1998. Silovanje kao oružje u ratu Hoće li jedan od najčešćih ratnih zločina posljednjih stoljeća, često sustavno silovanje žena, ostati nekažnjen? Pred Haaškim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji za danas predviđena presuda jednom optuženiku za spolno nasilje odgođena je na neodređeno vrijeme. A do petka određena rasprava o statutu stalnog međunarodnog suda i dalje će se sporiti glede prihvaćanja i definicije spolnog nasilja kao ratnog zločina. Pred Haaškim sudom za danas je bila najavljena presuda u postupku protiv Ante Furundžije. Kao bivši zapovjednik bosansko-hrvatske vojne jedinice 'Joker', navodno je odgovoran za višestruko silovanje jedne Muslimanke od njegovih podređenih tijekom bosanskoga rata 1993. godine. Optužba traži zatvor od tri do pet godina, obrana pledira za oslobađanje. Vjerojatna žrtva istodobno je i jedini svjedok optužbe. Strategija obrane bila je oslabiti vjerodostojnost Muslimanke. Novim traženjem dokaza nakon što su suci i sutkinje već zaključili prihvaćanje dokaza, obrana je isposlovala odgodu izricanja presude. Novi rok zasad nije određen. Tek je s bosanskim ratom 1992/93. nakon II. svjetskoga rata tabuizirana tema spolnog nasilja došla na dnevni red - barem u Europi i u SAD. Prema ozbiljnim istraživanjima, tijekom bosanskoga rata silovano je najmanje 20 tisuća žena. Žrtve su gotovo jedino muslimanske žene, vjerojatni počinitelji u 80 posto slučajeva su srpski muškarci. Ta su silovanja bila dio srpske strategije 'etničkog čišćenja', nerijetko s ciljem prisilne trudnoće. Događaji u Bosni doveli su do toga da su spolna nasilja u statutu Haaškoga suda opširinije nego ikada ranije definirana kao ratni zločin u međunarodnopravnom dokumentu. Dvije trećine do sada 79 optuženih muškaraca pred Haaškim sudom tereti se i zbog spolnih nasilja ili čak jedino zbog njih. Za danas najavljena presuda u postupku protiv Furundžije bila bi tek treća presuda suda od njegovog ustroja 1994. I bosanski Srbin Dušan Tadić koji se u svibnju 1996. kao prvi optuženik pojavio pred sudom, pored ostalih je zločina optužen i za silovanje i spolno zlostavljanje jedne Muslimanke. No optužba je tu krivnju morala povući prvoga dana postupka. Šest svjedokinja ispitanih prije početka postupka nisu bile spremne ponoviti svoje optužbe pred sudom uz otkrivanje svojeg identiteta i pred Tadićem i njegovom obranom. Bojale su se represalija u domovini zbog sebe i svojih obitelji. Dostatna zaštita žrtava i svjedoka, osobito u postupcima zbog spolnih nasilja, i dalje je najveći problem suda za Jugoslaviju. Na temelju tih iskustava, skupine boraca za ljudska prava i žena te danska i neke druge vlade, ustraju na pregovorima o stalnom sudu kako bi se donijele zaštitne odredbe za žrtve i svjedoke. No za sada nije još sigurno u kojem obliku će 'spolna nasilja' biti definirana u statutu kao ratni zločin. Vatikan se brani od prihvaćanja formulacije 'prisilna trudnoća' jer bi to 'moglo biti izgovor za pobačaj.' Organizacije žena i boraca za ljudska prava predbacuju Vatikanu da želi vratiti unatrag konsenzus postignut i potvrđen na vrhu UN-a o ljudskim pravima 1993." - piše Andreas Zumach. 160051 MET jul 98