LJUBLJANA, 15. srpnja (Hina) - Morska granica u Piranskom zaljevu opet je jednom od udarnih tema i komentara u slovenskom tisku. Nakon što je slovenska diplomacija posljednjih dana postavljanje gojilišta školjaka uz hrvatsku obalu i
dolazak broda hrvatske policije u zaljev tretirala kao incident, od čega je u jednom slučaju i službeno prosvjedovala, ljubljansko "Delo" u današnjem komentaru (15. srpnja 1998.) iznosi tezu kako je Piranski zaljev "nerješivi rebus" za obje države.
LJUBLJANA, 15. srpnja (Hina) - Morska granica u Piranskom zaljevu
opet je jednom od udarnih tema i komentara u slovenskom tisku.
Nakon što je slovenska diplomacija posljednjih dana postavljanje
gojilišta školjaka uz hrvatsku obalu i dolazak broda hrvatske
policije u zaljev tretirala kao incident, od čega je u jednom
slučaju i službeno prosvjedovala, ljubljansko "Delo" u današnjem
komentaru (15. srpnja 1998.) iznosi tezu kako je Piranski zaljev
"nerješivi rebus" za obje države.#L#
"Dvije države semogu dogovoriti o svemu ako to i žele. Ali očito je
da se u slučaju Piranskog zaljeva jedna ne želi, a druga nezna
dogovoriti", drži komentator "Dela" Boris Šuligoj."Delo" navodi
kako Slovenija ne smije odustati od teze da je Piranski zaljev
"cjelovit" i pod slovenskim "suverenitetom" i da je to bilo i stanje
važeće 26. lipnja 1991. godine, kada su obje države proglasile
samostalnost, te da Slovenija na temelju sukcesijskog prava i
načela dobrosusjedskih odnosa mora tražiti da se takvo stanje
zadrži.
"Kad Slovenija bude točno znala gdje je granica, onda će je moći
opravdati i pred cijelim svijetom, o njoj neće biti potrebni
pregovori jer će granica postati činjenicom", piše list.
List međutim priznaje da slovenska policija 1991. godine nije
kontrolirala cijeli zaljev. "Hrvatski nadzorni organi
kontrolirali su dio i to samo pojas od 360 metara uz obalu Savudrije
i to je zbog niza razloga minimum koji Slovenija mora zahtijevati",
piše "Delo".
Zanimljivo je međutim da je i ljubljanski tjednik "Mladina" već
ranije objavio službenu Informaciju bivšega slovenskog
Sekretarijata za unutarnje poslove iz 1985.(od 4.rujna) pod
nazivom "Osiguranje državne granice na moru, pregled i nadzor
plovnih objekata i druga problematika" upućenu bivšem Saveznom
sekretarijatu za unutrašnje poslove iz koje je vidljivo da je u
Piranskom zaljevu policijska jurisdikcija bila podijeljena između
Slovenije i Hrvatske , te da je ondašnja međurepublička (a danas
međudržavna) granica na rijeci Dragonji.
Na početku te Informacije dat je opis državne granice na moru na
području bivše SR Slovenije. "Državna granica na moru dugačka je 16
nautičkih milja ili 29,6 kilometara. Obala u dužini približno 35
kilometara prostire se od Lazareta (državna granica s Republikom
Italijom) do utoka rijeke Dragonje u more (republička granica s
Hrvatskom). Po našem teritorijalnom moru teče međunarodni plovni
put za međunarodni pomorski promet u dužini 10 nautičkih milja. Na
istom području nalaze se dva međunarodna sidrišta i to u Koparskom i
Piranskom zaljevu", stoji u toj Informaciji bivšega Slovenskog
RSUP-a.
(Hina) fl mc
151844 MET jul 98